-
Svaki će stan imati iskaznicu potrošnje
Izvor: Jutarnji list
| Datum: 12.7.2010.
Svijest o potrošnji energije, emisiji stakleničkih plinova, zagađenju te očuvanju okoliša u svijetu jedna je od najvažnijih tema. No, jednako tako važna je i ona o štednji, i to posebice tamo gdje se može, a to je racionalna potrošnja energije, posebice grijanja, ventilacije i hlađenja u zgradarstvu.
U tom smjeru vrlo značajan korak napravila je i Hrvatska, koja je prije tri dana donijela obvezu energetskog certifikata za svaku zgradu koja se želi prodati, iznajmiti ili dati u leasing. Dakle, od 31. ožujka sve zgrade - bilo da je riječ o postojećim stambenim, poslovnim, mješovitim, javnim ili nestambenim zgradama ili pak novogradnji, pa čak i zgradama u fazi gradnje, svi objekti koji se žele prodati, iznajmiti ili dati u leasing - moraju imati energetski certifikat i jasno iskazano koliko energije troše za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Poput bijele tehnike Energetski certifikat je svojevrsna osobna iskaznica zgrade (koja većinom vrijedi 10 godina) u kojoj je točno izraženo koliko energije troši, koliko nepotrebno gubi te kojem energetskom razredu pripada, a on će postati dio svakog kupoprodajnog ugovora te neće biti potreban isključivo ako stan, kuću ili neki drugi objekt prodajete ili iznajmljujete bračnom drugu ili članu obitelji.
Poput hladnjaka i bijele tehnike, prema razini potrošnje energije, stanovi, kuće i zgrade dijelit će se na vrlo štedljive i ekonomične objekte razreda A+, one manje efikasne bit će razred A, lošije B, C, D, E, F, a one najrastrošnije i potpuno neekonomične imat će razinu energetske potrošnje G.
Princip funkcioniranja zapravo je vrlo sličan kao kod kupnje bijele tehnike. Kao što su proizvođači elektroničkih uređaja dužni dati potpunu specifikaciju o potrošnji energije pojedinog kućanskog uređaja, jednako će tako vlasnici kuća, stanova, zgrada također biti dužni kupcu dati na uvid koliko troši zgrada te kojem energetskom razredu pripada.
Novi kriterij pri kupnji Potrošnja energije zasigurno će postati još jedan od važnih kriterija pri kupnji ili najmu stana, a posebice poslovnih prostora, jer su i do sada ljudi vrlo često prije kupoprodaje ili potpisivanja ugovora o najmu tražili na uvid režije za grijanje, a mnogi su zbog visokih računa i odustajali.
I kod kupnje novogradnje investitori će biti dužni pokazati kupcima energetski certifikat, a možda će upravo taj podatak biti ključan za odabir određenog stana u slučaju da se ne možete odlučiti između nekoliko zgrada u istom kvartu koje se prodaju za istu cijenu po četvornome metru.
Energetsku iskaznicu imat će nestambene zgrade poput hotela, restorana, sportskih objekata i sve javne zgrade, poput škola, vrtića, muzeja, javnih gradskih i državnih institucija, a njihova obaveza je da u roku od tri godine javno izlože energetski certifikat. Iznimka su samo zgrade površine manje od 50 kvadrata, one nad kojima je proces ovrhe, crkve, spomenici kulture, jednostavne građevine, hale i industrijske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena.
U Hrvatskoj je građevina koje će morati dobiti energetski ceftifikat zasigurno milijun i bit će to jako velik posao do ulaska Hrvatske u EU.
Certificiranje će obaviti ovlašteni stručnjaci s licencom za taj posao. Naime, suradnjom Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva te osam institucija koje obavljaju stručna usavršavanja, do sada je “školu certificiranja” prošlo pedsetak osoba, a u planu je da se za obavljanje tih poslova obuči još nekoliko stotina ljudi.
-
Sve nove zgrade moraju imati energetski certifikat
Izvor: www.ipres.hr
| Datum: 11.6.2010.
Sve zgrade za koje se od 1. travnja 2010. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi moraju imati energetski certifikat izdan prema odredbama pravilnika koji se odnose na energetsko certificiranje novih zgrada. Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon.
Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, investitor je dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.
Za ostale zgrade energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.
Što se tiče postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, one moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.
Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat u roku od najdulje 36 mjeseci od objave Odluke Ministrice kojom se utvrđuje Metodologija za provođenje energetskih pregleda. Metodologija je objavljena 10. lipnja 2009.
Sektor zgradarstva posebno je značajan kao potrošač energije jer u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 40%, sa stalnim porastom potrošnje kao odrazom povećanja životnog standarda. Najnovija povećanja potrošnje energije u ovom sektoru naročito su vezana uz povećanu uporabu sustava za klimatizaciju. Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći udio čini potrošnja energije za grijanje i klimatizaciju zraka i to oko 57% ukupne potrošnje energije. Za pripremu tople vode troši se 11%, rasvjetu i uređaje 25%, te za kuhanje 7% finalne energetske potrošnje.
Investicijom u izolaciju svih dijelova objekta mogu se postići značajne uštede za troškove grijanja i hlađenja prostora. Za toplinski neizoliranu obiteljsku kuću korisne površine 143 m2 na području Zagreba specifična godišnja potrošnja toplinske energije iznosi 182 kWh/m2, dok za isti takav objekt izoliran prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) iznosi 50 kWh/m2. To znači da se godišnje može uštedjeti 18913 kWh ili 72 % godišnje potrebne energije za grijanje.
Za obiteljsku kuću iste kvadrature na području Splita potrošnja se kreće od 121 kWh/m2 za neizolirani objekt do 45 kWh/m2 za izolirani, te ušteda iznosi 10877 kWh ili 63% godišnje potrebne energije za grijanje.
Temeljem Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (NN 113/08 i 89/09) obavljena je obuka osoba koje će provoditi energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada. Suglasnost za obuku trenutno u Hrvatskoj ima 8 javnih znanstvenih i stručnih institucija, javljaju iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
-
Nema poreza na imovinu dok kriza ne prođe
Izvor: Net.hr
| Datum: 22.2.2010.
U Hrvatskoj se u dogledno vrijeme neće uvesti porez na imovinu, najavljivan prošlog ljeta. U Vladinim krugovima prevladava stav da bi uvođenje tog poreza u uvjetima krize nanijelo dodatni udarac ionako krizom pogođenom građevinarstvu.
Tvorci Vladine ekonomske politike smatraju da bi uvođenje poreza na imovinu osiromašilo recesijom ugroženo stanovništvo, jer bi građani, koji se svakodnevno suočavaju s gubitkom posla, smanjenjem plaća i poskupljenjima, morali plaćati porez na nekretnine koje posjeduju, piše Jutarnji list.
"Kriza nije pravi trenutak za uvođenje poreza na imovinu. Bilo bi to potpuno suprotno od onoga što premijerka Jadranka Kosor želi postići pozajmicama građanima za kupnju stana, jer bi novi porez građane koji posjeduju nekretnine potaknuo da ih prodaju, i to u uvjetima kada se tisuće stanova u Hrvatskoj ne mogu prodati", kazao je jedan izvor blizak Vladi.
Slično govori i jedan visokopozicionirani član Vlade, koji kaže da će taj potez najvjerojatnije pričekati neka bolja vremena.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja još nema porez na imovinu. Suočene s padom proračunskih prihoda, pojedine su europske zemlje taj porez uvele umjesto 'kriznog poreza'.
Na uvođenju poreza na imovinu prošlog su ljeta posebno inzistirali pojedini koalicijski partneri u Vladi, osobito SDSS, pa je tada najavljeno da će se razgovori o tome nastaviti na jesen.
Do danas, međutim, nije poznato što se dogodilo s tim prijedlogom.
Analitičari upozoravaju da Vlada ipak ne bi smjela odugovlačiti s početkom oporezivanja imovine.
"Veći naglasak trebao bi biti na oporezivanju imovine, a manji na oporezivanju rada. Bez poreza na imovinu Hrvatska će ostati zemlja s vrlo visokom cijenom rada, što je u startu čini nekonkurentnom", ističe Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, piše Jutarnji list.
-
Lagani pad traženih cijena nekretnina
Izvor: Indeks cijena nekretnina
| Datum: 19.2.2010.
Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina niže su za 1,3% u odnosu na mjesec prosinac, dok su na godišnjoj razini manje za 5,7%.
Na Jadranu, cijene se nisu mijenjale u odnosu na prošli mjesec (0,1%), dok su na godišnjoj razini pale za 4,5%.
Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u siječnju 2010. je u odnosu na prosinac 2009. manja za 0,7%.
U odnosu na siječanj 2009., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina su pale za 5,2%.
Sukladno predviđanjima proteklih mjeseci, nastavlja se korekcija traženih cijena nekretnina u Zagrebu. Na Jadranu su u siječnju tražene cijene nekretnina stagnirale. U Zagrebu je nastavljen pad traženih cijena nekretnina, posebno stanova kojima je prosječna tražena cijena korigirana za 1,3%.
Prema podacima HNB-a, ukupan iznos kredita odobrenih stanovništvu za stambene potrebe (podaci za mjesec listopad) bio je na razini od 52 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna manje nego siječnju 2009. godine. U protekle dvije godine godišnje stope rasta stambenih kredita iznosile su 22,5% u 2007. te 15,6% u 2008. Ostaje nam pričekati izvješće HNB-a za prosinac 2009. koje će pokazati na koji se način kretala godišnja stopa rasta stambenih kredita za prošlu godinu.
"Banke značajno utječu na volumen transakcija na tržištu stambenih nekretnina i nije realno očekivati porast volumena transakcija i značajniji pad traženih cijena nekretnina dok se ne povuku dva ključna poteza, odnosno krediti učine dostupnijim građanima putem smanjenja kamatnih stopa i povećanja udjela kredita u procijenjenoj vrijednosti nekretnine te zaustavi reprogramiranje kredita investitorima i tako ih se potakne na značajnije spuštanje cijena novosagrađenih stanova", komentirao je voditelj CentarNekretnina.net, Domenico Devescovi.
Pretpostavka je da je veliki broj projekata koje su banke financirale bio 'preoptimistično' procijenjen, stoga će se dogoditi značajni gubitci u trenutku kada zaustave reprogramiranje i otpis kredita. Banke su sklone reprogramiranju jer time kredite plasirane investitorima i dalje mogu proglasiti dobrim kreditima, što znači da za njih ne moraju izdvajati rezervacije koje im direktno umanjuju dobit.
"Kad investitor proda stan kupcu koji je podigao kredit u banci koja je investitora kreditirala, banka dio rizika (za taj stan) prebaci na znatno sigurniju kategoriju dužnika – fizičku osobu koja će puno teže doći u situaciju da ne bude u mogućnosti plaćati stambeni kredit, posebno ako je morala sudjelovati s 10 do 25 posto vlastitih sredstava prilikom kupnje stana. Na taj način, i u slučaju značajnog pada cijena nekretnina, banke osiguravaju pokrivenost svojih plasmana", dodao je Devescovi.
On smatra da veliki utjecaj na tržište stambenih nekretnina ima i psihološki moment, tj. očekivanja potencijalnih kupaca o budućoj vrijednosti nekretnine koju namjeravaju kupiti, o osobnoj situaciji što se tiče zaposlenja i mogućnosti podmirivanja preuzetih obveza te općoj gospodarskoj klimi u kratkoročnom razdoblju.
"Do kraja godine očekujemo nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu. Vjerujemo da će doći do daljnjeg pada traženih cijena stambenih nekretnina koji će biti uzrokovan smanjenom potražnjom za stambenim kreditima. Niže tražene cijene će nepovoljno utjecati na poslovne prihode investitora te njihovu sposobnost pravodobne otplate postojećih dugova. Diferencijacija cijena nekretnina ovisno o lokaciji i stanju nekretnine i dalje će biti prisutna", zaključio je voditelj CentarNekretnina.net.
-
Cijene stanova u Istri padaju već dva mjeseca
Izvor: Realestatecroatia.com
| Datum: 24.9.2009.
Prema statističkim pokazateljima hrvatskog portala za nekretnine RealEstateCroatia.com na bazi od više od 25 tisuća nekretnina vidljiv je i ovog tjedna pad potražnje za poslovnim prostorima, kao i vrlo velika oscilacija u prosječnoj cijeni svih vrsta nekretnina u Zadarskoj županiji.
Cijena kuća počinje rasti i to u Zagrebu nakon gotovo dva mjeseca pada, kao i u Ličko-senjskoj županiji. Cijene stanova su počele rasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon četiri tjedna pada, dok upravo suprotan trend zabilježen u Istarskoj županiji gdje već mjesec dana cijene stanova padaju. Cijene zemljišta ovog tjedna rastu samo u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Kuće
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon prošlotjednog rasta, ovog tjedna opet pada za 0,18% na 2184 eura/m2, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen rast treći tjedan za redom za 0,11% na 1895 eura/m2. U Primorsko goranskoj županiji cijene padaju drugi tjedan za 0,05% na 1827 eura/m2. U Šibensko-kninskoj županiji nakon dva tjedna pada, cijena stagnira na 1797 eura/m2.
U Istri je cijena počela ovog tjedna padati nakon dvotjednog rasta i to za 0,11% na 1787 eura/m2. Prosječna cijena kvadrata kuće u Zagrebu i dalje nezaustavljivo raste. Ovog tjedna je u glavome gradu zabilježen porast od 0,28% na 1817 eura/m2, a takvo stanje rasta zamjetno je već gotovo dva mjeoseca. Zadarska županija je ovog tjedna zabilježila visok pad od čak 1,26% nakon dva tjedna rasta na 1485 eura/m2. U Ličko-senjskoj županiji cijela je skočila ovog tjedna za visokih 1,71% nakon dva tjedna pada na 1192 eura/m2, dok je Zagrebačkoj županiji nakon prošlotjedne stagnacije zabilježen porast od 1,98% na 1080 eura/m2.
Stanovi
Prosječne cijene stanova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji konstantno osciliraju te nakon prošlotjednog rasta ponovno padaju za 0,17% na 3019 eura/m2, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji je prvi put nakon četiri tjedna zabilježen porast od 0,08% na 2440 eura/m2. U Istarskoj županiji cijena pada četvrti tjedan za 0,14% i sada prosječna cijene kvadrata stana iznosi 2212 eura/m2. U Primorsko-goranskoj županiji cijene učestalo osciliraju, ali već dva tjedna padaju za minimalnih 0,05% na 2132 eura/m2.
U Zagrebu cijene nakon porasta ovog tjedna stagniraju na 2054 eura/m2. Cijena stanova u Zadarskoj nakon dva tjedna pada, ovog su tjedna drastično porasle za čak 6,9% na 2091 eura/m2. U Šibensko kninskoj županiji nakon dva tjedna rasta, cijena ovog tjedna pada za 0,11% na 1889 eura/m2. U Ličko senjskoj županiji nakon tri tjedna pada, ovog tjedna u počinju rasti za 0,18% na 1626 eura/m2, dok u Zagrebačkoj županiji je cijena ponovno pala za 0,66 % (1347 eura/m2) nakon prošlotjednog porasta.
Poslovni prostori
U Dubrovačko neretvanskoj županiji prosječna cjena kvadrata poslovnih prostora već treći tjedan za redom stagnira na 2738 eura/m2, čime se nastavlja prošlotjedni trend pada zanimanja za poslovne prostore. U Istri cijena drugi tjedan pada za 0,13% na 2329 eura/m2. dok u Splitsko dalmatinskoj županiji nakon prošlotjedne stagnacije ponovno pada za 0,85% na 2206 eura/m2.
U Zagrebu nakon prošlotjedne stagnacije ponovno minimalno porasla za 0,14% na 2135 eura/m2. Primorsko goranska županija zabilježila je, nakon prošlotjedne stagnacije, pad od minimalnih 0,05% 1912 eura/m2, dok je u Zadarskoj županiji nakon prošlotjednog pada zabilježila visok porast od čak 6,85% na 1949 eura/m2. U Šibensko kninskoj županiji jenakon prošlotjedne stagnacije zabilježen pad od 1,9% u tjedna dana (1648 eura/m2), dok u Zagrebačkoj županiji nakon prošlotjednog rasta, cijena se opet vraća u period stagnacije na1423 eura/m2.
Zemljišta
Cijena kvadrata zemljišta u Zagrebu počela je ovog tjedna padati nakon tri tjedna rasta i to za 0,99% na 301 eura/m2. U Dubrovačko neretvanskoj je nakon visokog porasta, ovog tjedna prosječna cijena zemljišta pala za 1,16% na 256 eura/m2, dok u Splitsko dalmatinskoj županiji pada drugi tjedan za 0,5% na 201 eura/m2. U Šibensko-kninskoj je nakon stagnacije, ovog tjedna porasla za 1,05% na 192 eura/m2. U Zadarskoj županiji cijena pada drugi tjedan, ali ovog puta za čak 7,41% na 150 eura/m2.
U Primorsko goranskoj županiji cijena nakon četiri tjedna pada, ovog tjedna raste za 0,78% na 129 eura/m2, dok u Istarskoj županiji cijena cijena stagnira već četiri tjedna na 120 eura/m2, a u Zagrebačkoj županiji ponovno pada za 0,8% na 124 eura/m2.
Rovena Runko
-
Europa: Strani ulagači vraćaju se na tržište komercijalnih nekretnina
Izvor: SEEbiz
| Datum: 27.8.2009.
Međunarodni kupci, nakon dugog perioda nezainteresiranosti, vratili su se na europsko tržište komercijalnih nekretnina, što je prvi i presudni korak u smjeru oporavka
Volumen investicija u 32 europske zemlje u drugom je tromjesečju narastao na ukupno 11,97 milijardi eura, što je za 2,5 posto više nego u prethodnom kvartalu, pokazali su podaci kompanije Cushman & Wakefield. Rast je uglavnom generiran skokom investicija u glavna zapadno-europska tržišta za 16 posto.
Dobiti investitore da investiraju izvan sigurnosti domaćih tržišta jedan je od uvjeta oporavka tržišta komercijalnih nekretnina. I iako raste broj investitora još uvijek su koncentrirani na uski krug nekretnina, pa se transakcije baziraju na kupnji uredskih prostora, industrijskih postrojenja ili maloprodajnih prostora, koji nose najveće rizike. Fokusiraju se uglavnom na takozvane prime nekretnine, odnosno projekte koji imaju već ugovorene dugoročne najmove sa snažnim najmoprimcima.
"Međunarodni ulagači usmjerili su ulaganja u najbolje nekretnine, koje su analizom dokazale veliku sigurnost povrata sredstava', napomenuo je Tony Horrell iz Jones Lang LaSalle-a.
Ipak, ukupne investicije u drugom tromjesečju 2009. tek su na razini 41 posto od prosjeka, koji je postignut godinu dana ranije, a tek 19 posto rezultata iz rekordne 2007. Prinosi na najkvalitetnije nekretnine neznatno su porasli za 0,07 posto što je najmanji rast prinosa od kraja 2007. Manji prinosi impliciraju veću stopu povrata na investiciju pa bi ovako mali porast trebao ohrabriti potencijalne kupce. Ipak, to neće pomoći takozvanim sekundarnim nekretninama, koje imaju kraće rokove najma i najmoprimce manje financijske moći.
" Oporavak cijelog tržišta neće se dogoditi dok banke i investitori aktivnije ne preuzmu rizike investiranja', kaže Horrell.
Transakcije koje su se u drugom kvartalu odvijale odnosile su se ipak na najkvalitetnije nekretnine. Tako je u Njemačkoj londonski Capital LLP kupio trgovački centar Berlin Forum Steglitz od Hammersona za 70 milijuna eura, s tim da je centar potpuno iznajmljen. Arab Investments kupile su nekretninu u Berlinu, s kombiniranom namjenom, također za 70 milijuna eura i također potpuno iznajmljenu. Investicije u Njemačku odnijele su tek 15 posto kolača od ukupnih 1,9 milijardi eura inozemnih investicijskih aktivnosti.
U Francuskoj se na nekretnine odnosilo čak 46 posto od ukupnih 1,37 posto inozemnih investicija u drugom tromjesečju, što je veliki rast interesa u odnosu na prvih tri mjeseca godine kada su nekretnine zaokupile tek 7,2 posto interesa stranih investicija. Transakcije su uključile preuzimanje trgovačkog centra u Lille-u, koji se prostire na 22 tisuće četvornih metara, a kojeg je kupio TWA Pramerica, kroz zajedničko ulaganje svoja dva fonda za otprilike 160 milijuna eura.
U Španjolskoj su strani investitori ostvarili 48 posto ukupnih ulaganja u tržište nekretnina, odnosno 404 od 837 milijuna eura. Nizozemska kompanija, Corio NV kupila je pravo izdavanja najma nad trgovačkim centrom Príncipe Pío u Madridu od Grupo Riofisa za 126 milijuna eura.
Tržište nekretnina standardno kaska za ekonoskim trendovima, pa utjecaj osjeća tek pola godine do 18 mjeseci kasnije od ostalih sektora. Iako Aberdeen Property Investors očekuje oporavak tržišta komercijalnih nekretnina krajem 2009. ili najkasnije do sredine 2010., priznaje da će povrat na investiciju biti nizak tijekom sljedečih godinu dana prvernstveno zbog pada najma i vrijednosti kapitala. U čak 26 od 32 ispitane države Europe rente su pokazale negativan trend, kazali su u Cushman & Wakefieldu.
Cushman je također napomenuo da na tržištu postoji veliki jaz između onoga što kupci žele kupiti i nekretnina koje su na raspolaganju. Problem je i financiranje, jer povratnici na tržište imaju problema s prikupljanjem sredstava za transakciju. Naime, banke imaju jako različite stavove o plasiranju zajmova u sektor, koji zasigurno još dugo neće postati primaran interes banaka, koje su se opekle na velikim ulaganjima prije krize.
-
Vlasnici nekretnina spremni cijenu spustiti i 20% ispod tražene
Izvor: realestatecroatia.com
| Datum: 17.7.2009.
Cijena kvadrata kuća nije previše oscilirala osim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je zabilježila skok od 1,47%. Cijene stanova mahom padaju u cijeloj Hrvatskoj, dok je u toj istoj kategoriji nekretnina na području Zadra zabilježen visok porast od 2,47%, što je ujedno jedan od najvećih ovotjednih porasta u cijeni kvadrata nekretnina općenito. Zanimljivo je napomenuti da cijene poslovnih prostora u Istri svakom danom poprimaju višu cijenu, te je ta županija trenutno po visini cijene poslovnih prostora odmah iza Dubrovačko-neretvanske. Najveći ovotjedni pad zabilježen je kod poslovnih prostora u Primorsko-goranskoj županiji (1,97%). Važno je napomenuti da se trend cijena izvodi iz istaknutih cijena 26 tisuća nekretnina hrvatskog portala za nekretnine RealEstateCroatia.com, a u razgovoru s agencijama za nekretnine saznaje se i da su vlasnici nekretnina spremni prodati nekretninu i do 20% jeftinije od istaknutih cijena. U nastavku tjedni pregled trenda kretanja cijena pojedinih vrsta nekretnina na području Hrvatske.
Kuće
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji cijena kvadrata kuće ponovno raste, a ovog puta za čak 1,47% u samo tjedan dana na 2140 eura/m2, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji pala za 0,05% (1901 eura/m2) za razliku od prošlotjednog porasta. Šibensko-kninska županija je ovaj tjedan preuzela treće mjesto sa porastom od 0,28% na 1807 eura/m2 nakon dužeg perioda stagnacije. U Primorsko-goranskoj županiji cijena i ovog tjedna pada za 0,22% na 1797 eura/m2 a time je pala na četvrto mjesto za razliku od prethodnog tjedna gdje je na tom mjestu bila Šibensko-kninska županija. Istarska županija se po visini cijene u Hrvatskoj nalazi na petom mjestu koje je do drethodnog tjedna držao glavni grad. U Istri cijena kvadrata kuće pada drugi tjedan za redom, a ovog tjedna za 0,11% na 1764 eura/m2. Grad Zagreb je i ovog tjedna zabilježio pad, no taj je pad izraženiji i iznosi 1,95% (1762 eura/m2. Cijene padaju i u Zadarskoj, 0,13% na 1529 eura/m2, u Ličko-senjskoj stagniraju i drugi tjedan dok kvadrati kuće u Zagrebačkoj županiji nakon mjesec dana pada, ponovno rastu i to za 0,49 % u tjedan dana (1031 eura/m2).
Stanovi
Cijene kvadrata stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon prošlotjednog porasta , ovog tjedna ponovno padaju i to za 0,23% (3083 eura/m2), a pad je prisutan i u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 0,12% (2447 eura/m2). Nakon prošlotjednog porasta i u Istarskoj županiji prosječne cijnene kvadrata stana padaju i to za 0,41% (2213 eura/m2) , a pad je i ovaj tjedan prisutan u Primorsko-goranskoj županiji, ovog tjedna za minimalnih 0,09% (2130 eura/m2). Prosječna cijena kvadrata stana u Gradu Zagrebu nakon dvotjednog pada, ovaj tjedan uočen je minimalan porast i to za 0,05% , ( 2054 eura/m2). Cijena kvadrata stana u Zadarskoj županiji ovog je tjedna zabilježila visok porast i to za čak 2,47 % u samo tjedna dana (1988 eura/m2) i to nakon prošlotjednog pada. Cijena raste i u Šibensko kninskoj županiji 0,11% na 1856 eura/m2. U Ličko senjskoj županiji cijena kvadrata stana stagnira na 1788 eura/m2. U Zagrebačkoj županiji je nakon prošlotjednog pada, zabilježen porast i to od 0,3% (1329 eura/m2).
Poslovni prostori
U Dubrovačko neretvanskoj županiji nakon prošlotjednog naglog porasta u cijeni, ovog je tjedna zabilježen pad u prosječnoj cijeni kvadrata i to za 0,21% na 2849 eura/m2, dok je upravo suprotan trend uočen u Splitsko-dalmatinsko županiji, a to je i ovotjedni porast od 0,31% na 2262 eura/m2. U Istarskoj županiji cijena kvadrata poslovnih prostora raste već drugi mjesec, čime je po visini cijene kvadrata poslovnih prostora sada druga u Hrvatskoj i time pretekla drugoplasiranju Splitsko dalmatinsku županiju, koja je taj primat držala duži niz godina. U Istri je cijena minimalno porasla za 0,04% na 2247 eura/m2. Grad Zagreb je ovog tjedna zabilježio pad od 0,93% nakon prošlotjednog porasta i to na (2124 eura/m2). Primorsko-goranska županija nastavlja sa drastičnijiim padovima u cijeni poslovnih prostora , ovog tjedna taj pad iznosi 1,97% na 1989 eura/m2. Cijena pada i u Zadarskoj županiji gdje cijene cijene konstantno duži period padaju, ovog tjedna taj pad iznosi 0,47% (1904 eura/m2), dok u Zagrebačkoj cijene stagniraju i dalje, ali je zato u Šibensko-kninskoj nakon prošlotjedne stagnacije zabilježen visok porast od 1,14% na 1956 eura/m2.
Zemljišta
U Gradu Zagrebu prosječna je cijena kvadrata i dalje raste, a i ovog je tjedna uočen visok porast za 1,06 % na 287 eura/m2. U Dubrovačko neretvanskoj županiji je nakon prošlotjednog visokog porasta zabilježen visok pad i to 1,23% (240 eura/m2). Nakon tri tjedna stagnacije u Splitsko dalmatinskoj županiji cijene kvadrata zemljišta su porasleza 1,46% na 209 eura/m2. U Šibensko kninskoj županiji cijena zemljišta pada i ovog tjedna za 0,51% na 196 eura/m2, dok u Zadarskoj županiji cijena stagnira na 163 eura/m2. Cijena je u Istarskoj županiji porasla za čak 1,61% na 126 eura/m2, nakon prošlotjednog pada, dok u Primorsko goranskoj cijena i dalje pada za 0,0,75% na 133 eura/m2. Zagrebačka županija ovaj je tjedna doživjela vrlo visok porast u cijeni i to za 3,39% (122 eura/m2)
Rovena Runko
-
Situacija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj
Izvor: realestatecroatia.com
| Datum: 13.7.2009.
Recesija u koju je potonulo svjetsko gospodarstvo bit će dugotrajnija i teža nego što se mislilo, a i oporavak će biti izrazito spor
Činjenica je da se globalna ekonomsko-financijska kriza osjeti i u Hrvatskoj te da ima razne implikacije na poduzetnike, banke, vlade i obične građane koji su opterećeni brigom za svoja radna mjesta, zdravlje i imovinu. Drugim riječima - recesija je prisutna u svim segmentima društva i života.
S obzirom na to da je građevinarstvo jedna od glavnih proizvodnih snaga u Hrvatskoj, naravno da je kriza zahvatila i sektor tržišta nekretnina. Što će se doista događati, koliko će trajati ovi neizvjesni dani, treba li prestati planirati, ulagati, graditi ili kupovati, kako se pripremiti za prisutnu krizu koja "nježno" steže te u konačnici je li stvarno sve tako crno, bezizlazno, pitanja su koja muče svakog poduzetnika i građanina ovih dana.
Dosadašnja predviđanja investitora, agencija za promet nekretnina, nezavisnih ekonomskih analitičara, bankara i inih "gurua" bila su da će cijene na tržištu nekretnina padati kako bi se potaknula potražnja te da će cijenu prvenstveno rušiti oni mali investitori koji su se zadužili kod banaka kako bi otplatili kreditna potraživanja.
Pad cijena je, naravno, vidljiv. Tisak je krcat ponudama nekretnina, a marketinški aparat je u punom pogonu. Poručuju vam - kupite li nekretninu dobit ćete svašta "besplatno" - od kuhinje do automobila. No, i uz takve "povoljne" cijene i uvjete prodaje, pad potražnje je i dalje prisutan.
Propast špekulanata
Iako se danas gradnjom nekretnina bave gotovo svi ipak je moguće izdvojiti dva osnovna tipa investitora. Prvi su veliki investitori koji su neovisni o financiranju banaka kod kupnje projekata te koji imaju osigurane zalihe svog privatnog kapitala koji onda pažljivo i pametno plasiraju u projekte malog rizika. Kriza upravo pogoduje tom tipu investitora, jer imaju realni kapital koji relativno brzo moraju plasirati u kvalitetne projekte.
Upravo ti veliki investitori sa slobodnim sredstvima imaju dodatni potencijal u ovoj situaciji na tržištu. Cijene nekretnina i projekata vidljivo padaju i oni u takvoj tržišnoj situaciji mogu ostvarivati jeftinije kupnje. Zbog krize smanjuje se konkurencija, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, te se puno bezbolnije i lakše dolazi u posjed projekata.
S druge strane mali investitori, taj drugi tip ulagača, koji ovisi o kreditima banaka s više od 70 posto kapitala, u puno je goroj situaciji i potencijalno su puno više zahvaćeni krizom. Očekuje se da će investitori i dalje ulagati u projekte, no to će prvenstveno biti manje poslovne zgrade i shopping centri u manjim hrvatskim gradovima i u Zagrebu.
Ova kriza ima i svoju pozitivnu stranu. Iz nje bi se trebali uzdignuti samo dobri projekti i potvrditi samo realne investicije kao i građevinari, arhitekti, stručnjaci drugih profila s isključivo visokom razinom znanja, kvalitete i profesionalizma. Pozitivni učinci krize, koja sada toliko steže omču, mogli bi biti nestanak s tržišta svih onih špekulanata, kvazi-graditelja i ostalih "managera" koji su do sada svjesno gradili nekvalitetne objekte i svjesno uništavali okoliš.
Selektivnost kupaca i banaka
Svi investitori, bili oni veliki ili mali, pogođeni su krizom. Kako su krediti i zaduženja kod banaka u ovom trenutku gotovo u potpunosti zaustavljeni, možemo zaključiti da se kriza značajno odražava upravo na nekretnine i investicije. Pri tome su mali investitori potencijalno više zahvaćeni krizom, jer veliki, zbog svoje snage, postojećih prihodovnih projekata i postojeće imovine, lakše dolaze do sredstava kod banaka odnosno lakše im se odobravaju nova zaduženja.
Kada banke počnu opet odobravati kredite, oni će biti usmjereni samo na projekte koji imaju vrhunsku lokaciju i kvalitetu izvedbe. Istovremeno, mnogi savjetnici sugeriraju vlasnicima nekretnina, koji moraju prodati projekte, da ih prodaju sada i iskoriste još uvijek koliko-toliko povoljan trenutak za prodaju, jer, prema nekim predviđanjima, još neko vrijeme stvari se neće okrenuti u njihovu korist, odnosno cijene nekretnina neće rasti.
Predvidljivo je da će brojne građevinske tvrtke značajno smanjiti broj radnika u narednim godinama zbog zastoja u gradnji te nedostatka novih projekata, pogotovo velikih infrastrukturnih. Isto tako, ukoliko Vlada ne smanji neke poreze, kao što ih je tijekom prošlih godina podigla (i najavila nove), u Hrvatskoj je moguće i dulje razdoblje propadanja.
Isto tako je bitno, da se u trenucima recesije odnosno krize građevinari (pretežno stambenih objekata) preispitaju za koje tržište grade svoje projekte. Primjetno je da i dalje postoje kupci stanova, no oni su u ovoj krizi postali realniji, educiraniji i izbirljiviji. Takvi kupci vrlo oprezno ulažu novac u svaki metar kvadratni svog budućeg stana, jer se stambeni krediti odobravaju izrazito selektivno.
Kupci i prodavatelji na tržištu nekretnina stambene namjene morat će svoja očekivanja uskladiti s realnošću (bilo da se radi o kupnji ili prodaji). Ekvilibrij tržišta dogodit će se u trenutku kad cijene padnu na razinu na kojoj će se transakcije opet moći pokrenuti. Zbog politike banaka individualnim kupcima nekretnina definitivno je otežano dobivanje kreditnih zaduženja za kupnju nekretnine jer se zbog krize selektivnije donose odluke o kreditiranju građana. Cijene nekretnina ipak padaju, no zbog nelikvidnosti tržišta ta činjenica nije jamac prodaje.
Smanjenje opsega gradnje, ali ne i cijena nekretnina
Analiza tržišta nekretnina pokazuje da bi hrvatska ove godine mogla imati velik pad tržišta nekretnina. Procjenjuje se da bi u slučaju pesimističnog scenarija, u kojemu su svi trendovi koji izravno utječu na potražnju izrazito negativni, cijene nekretnina mogle doživjeti pad i do 50 posto u sljedećem razdoblju. Već je 2008.godina, nakon višegodišnjeg uzastopnog rasta cijena nekretnina, donijela zaustavljanje rasta u prvom polugodištu te pad cijena na kraju 2008. godine. U drugoj polovici godine zabilježen je znatan pad prodaje nekretnina, no ne i znatna korekcija cijena. Razlog treba tražiti u visokim ulaznim troškovima projekata, kao što su visoke cijene građevinskog zemljišta i skupe komunalije.
Stoga bi korekcije cijena dovele u pitanje isplativost tih projekata, posebno ako se ima na umu da cijena zemljišta čini i do 30 posto ukupne cijene projekta. Kako se ne očekuju znatne korekcije cijena zemljišta, očekuje se da neće doći do znatnije korekcije cijena stanova. Iz toga proizlazi da će nužno doći do smanjivanja intenziteta gradnje.
Kako je 2008.godine zbog oštre selektivnosti uvjeta dobivanja kredita i dizanja kamata došlo do pada potražnje za stambenim kreditima, velik broj stanova ostao je bez novih vlasnika. Tvrtke koje su investirale u te neprodane stanove neće u ovoj godini imati dovoljno kapitala za gradnju što će se nužno odraziti na ponudu u cijeloj 2009.godini. Banke će u tekućoj godini vjerojatno biti još opreznije i selektivnije kod odobravanja kredita što će dodatno smanjiti potražnju.
Autor: Stevo Karaica, dipl. oec.
-
Istarski kvadrati na sve većoj cijeni
Izvor: realestatecroatia.com
| Datum: 13.7.2009.
Tršište nekretnina ovog tjedna obilježava konstantan porast svih vrsta nekretnina u Istri, kao i drastičniji pad cijena zemljišta u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji dok cijena zemljišta u svim ostalim županijama raste, kažu podaci portala za nekretnine RealEstateCroatia.com.
Cijene zemljišta i poslovnih prostora ovog su tjedna zabilježile veće promjene od ostalih kategorija nekretnina. Najveći ovotjedni porast zabilježen je kod poslovnih prostora u Šibensko kninskoj županiji od čak 3,12%, a slijedi ga pad od 2,26% u istoj kategoriji nekretnina u Zadarskoj županiji. Najveći porast (1,48%) zabilježen je kod kvadrata stana u Zagrebačkoj županiji.
Kuće
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji cijena raste drugi tjedan za redom, a ovog tjedna za 0,19% na 2144 eura/m2, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji i ovog tjedna u padu za 0,21 % (1897 eura/m2) time je cijena kvadrata kuće u padu već dulje vrijeme. Šibensko kninska županija je¸i ovaj tjedan na trećem mjestu po visini cijene, no za razliku od prošlog tjedna, ovog tjedna cijena pada za 0,06% na 1806 eura/m2.
U Primorsko-goranskoj županiji cijena nakon dva tjedna pada, u sedam je dana porasla za 0,17% na 1800 eura/m2 te je i ovog tjedna zadržala četvrto mjesto na koje je pala prethodnog tjedna. U Istri nakon dva tjedna pada, ovog tjedna je prosječna cijena kvadrata kuće porasla za 0,11% (1766 eura/m2). Grad Zagreb nekoliko tjedana za redom bilježi pad cijene kvadrata kuća, ovog tjedna za 0,28% (1757 eura/m2).
Cijene padaju i u Zadarskoj županiji i ovog tjedna i to za 0,59% na 1520 eura/m2, dok u Ličko senjskoj nakon dva tjedna stagnacije, padaju za čak 2,03% na 1300 eura/m2. U Zagrebačkoj županiji nakon dužeg perioda pada, drugi tjedan za redom rastu i to za 0,19% u tjedan dana (1033 eura/m2).
Stanovi
Cijene kvadrata stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pada drugi tjedan za redom, a ovog tjedna je taj pad iznosio 0,26% (3075 eura/m2), a pad je drugi tjedan prisutan i u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 0,2% (2442 eura/m2). U Istarskoj županiji prosječne cijnene kvadrata stana padaju drugi tjedan za redom i to 0,41% (2204 eura/m2). Za razliku od prošlog tjedna u Primorsko goranskoj županiji, odmak od prošlog tjedna je činjenica porasta od minimalnih 0,05% (2131 eura/m2).
Prosječna cijena kvadrata stana u Gradu Zagrebu porast i drugi tjedan za 0,44% ( 2063 eura/m2). Cijena kvadrata stana u Zadarskoj je nakon prošlotjednog visokog porasta u cijeni zabilježila i ovog tjedna porast, ali za 0,65% na 2001 eura/m2. Cijena je u Šibensko-kninskoj županiji za razliku od prethodnog tjedna zabilježila pad od 0,54% na 1846 eura/m2m dok je u Ličko senjskoj županiji nakon razdoblja stagnacije pala za 0,78% na 1774 eura/m2. U Zagrebačkoj županiji zabilježen je porast drugi tjedan za redom od čak 1,43% na 1348 eura/m2.
Poslovni prostori
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji cijena stagnira na 2849 eura/m2 nakon prošlotjednog pada. Istarska županija je i nakon ovotjednog porasta u prosječnoj cijeni kvadrata poslovnog prostora od 0,53% na 2259 eura/m2 na drugom mjestu po visini cijene istih u Hrvatskoj nakon dužeg perioda rasta ispred Splitsko dalmatinske županije koja je nakon prošlotjednog porasta zabilježila pad od 0,22% na 2257 eura/m2.
U Gradu Zagrebu bilježe se konstantne oscilacije u cijeni poslovnog prostora te je nakon prošlotjednog pada u cijeni, ovaj tjedan zabilježen porast od minimalnih 0,05% na 2125 eura/m2. Primorsko-goranska županija je nakon drastičnih padova u cijeni u kratkim razdobljima, ovog tjedna zabilježila porast od čak 1,06% na 2010 eura/m2. Cijena pada drastično pada u Zadarskoj županiji gdje je ovog tjedna zabilježen pad čak 2,26% na 1861 eura/m2, u Zagrebačkoj županiji cijene kvadrata poslovnih prostora dulji period stagniraju, a u Šibensko kninskoj županiji nakon visokog prošlotjednog porasta, cijene ovog tjedna drastično padaju i to za čak 3,12% na 1895 eura/m2.
Zemljišta
U Gradu Zagrebu prosječna je cijena kvadrata nakon prošlotjednog visokog porasta, cijena stagnira na 287 eura/m2. U Dubrovačko neretvanskoj županiji nakon prošlotjednog visokog pada, cijene i ovog tjedna padaju i to za čak 2,08% (235 eura/m2).
Nakon prošlotjednog u Splitsko dalmatinskoj županiji cijene i dalje rastu i to za 0,48% na 210 eura/m2. U Šibensko kninskoj županiji cijena zemljišta pada tri tjedna za redom, ovog tjedna za 1,02% na 194 eura/m2, dok u Zadarskoj županiji cijena stagnira i drugi na 163 eura/m2. Cijena je u Istarskoj županiji raste drugi tjedan za redom i to za 0,79% na 127 eura/m2.
Cijena raste za 0,75% na 134 eura/m2i Primorsko goranskoj nakon prošlotjednog pada, dok u Zagrebačkoj županiji cijena pada za 0,82% na 121 eura/m2 nakon prošlotjednog porasta. Najskuplji kvadrati kuća i stanova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je najskuplja u Hrvatskoj nalaze se u Dubrovačkom primorju u Slanom, a najjeftiniji u Metkoviću, dok su poslovni prostori su najjeftiniji na Pelješcu. Glavni grad je najskuplji što se kvadrata zemljišta tiče, a najskuplji kvadrati zemljišta nalaze se na Tuškancu, a najjeftiniji u Kupinečkom kraljevcu. Najjeftiniji kvadrat zemljišta u Hrvatskoj se može naći u Krapinsko zagorskoj županiji i to u Kumrovcu od 4 eura po četvornom metru.
Rovena Runko
-
6 važnih savjeta za prodavatelje
Izvor: jutarnji.hr
| Datum: 24.7.2008.
Kupaca je sve manje, a nekretnina u ponudi sve više. Kupci su sve oprezniji i izbirljiviji, a prodavatelji sve nestrpljiviji. Ukratko - sve je teže prodati nekretninu i za to je potrebno više umijeća nego prije nekoliko godina, kad je tržište bilo u uzletu. Donosimo nekoliko savjeta agenata za prodaju nekretnina.
1. OGLAŠAVANJE Načini oglašavanja su brojni, od internet-oglasnika do tiskanih izdanja dnevnih novina ili specijaliziranih časopisa. Svakako nastojte staviti oglas sa slikom. U njegovu pisanju budite kratki, dajte što je moguće više informacija i nastojte biti drukčiji kako bi se vaš oglas isticao u moru drugih.
2. CIJENA Prilagodite cijenu uvjetima na tržištu. Ako je prije dvije godine vaš stan i mogao biti prodan po 2000 eura za kvadrat, danas to više ne možete postići. Ima mnogo stanova koji se godinama vrte po oglasnicima jer prodavatelji ne odustaju od tražene cijene, no ustreba li im naglo novac, morat će spustiti cijenu i ispod realne.
3. IZGLED Oslobodite prostor od svih suvišnih stvari. Ako već prodajete stan, ionako se iz njega selite, pa zašto ne biste pakiranje počeli unaprijed. Ne trebaju vam baš sve slike, knjige i ukrasne sitnice, ne trebaju vam ni svi komadi namještaja. Što više oslobodite prostor, kupac će steći bolji dojam o njemu.
Svakako osvježite zidove, najbolje u bijelu boju jer ona daje dojam čistoće. Ako treba, uredite stolariju i podove.
4. MIRIS Vrlo je važno kako stan miriše. Kad ga prodajete, morate ga čistiti češće nego inače. Nemojte prije dolaska potencijalnih kupaca kuhati jelo koje će cijeli stan napuniti teškim, nekome i neugodnim mirisom.
Na stolu i na komodama bi svakako uvijek trebalo stajati svježe cvijeće. Donosi miris prirode i prostor pretvara u ugodan dom.
5. RAZGOVOR Pokušajte procijeniti kupca i tome prilagoditi razgovor s njim. Neki ljudi vole odmah dobiti što više informacija, drugima je draže da prvo u miru pogledaju stan, a potom će postavljati pitanja. No, ni u kom slučaju ne ‘davite’ kupca opširnom pričom o povijesti gradnje, kupnje, vaše obitelji i sličnim detaljima koji ga ne zanimaju. I nikako nemojte nagovarati ljude da kupe baš vašu nekretninu, uglavnom ćete postići suprotan efekt: pobjeći će što prije. Ma kako kupac bio neugodan, nemojte uzvratiti vrijeđanjem i povišenim glasom. Ako vidite da daljnji razgovor nema smisla, zahvalite mu se na posjetu i ispratite ga van.
6. STRUČNA POMOĆ Nakon nekoliko mjeseci napornog oglašavanja, odgovaranja na bezbroj telefonskih poziva i mnogo uzaludnih posjeta, većina prodavatelja traži pomoć agencija za nekretnine. Za proviziju koju naplaćuju oni će filtrirati potencijalne kupce, dovoditi ih u obilazak i pričati s njima, pregledati papire i voditi proces prodaje do kraja.
-
OD VELJAČE POČINJE SLOBODNA PRODAJA NEKRETNINA STRANCIMA
Izvor: vecernji.hr
| Datum: 22.7.2008.
Još će samo pola godine vrijediti kakve-takve poluzabrane i prepreke koje su ograničavale državljanima EU kupnju kuća i vikendica u Hrvatskoj. “Temeljem članka 60. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU i njihovih država članica, protekom četiri godine od njegova stupanja na snagu, odnosno od 1. veljače 2009., državljanima država članica EU bit će osiguran isti tretman kao i hrvatskim državljanima pri stjecanju nekretnina...”, piše u dokumentu koji je Gordan Jandroković kao predsjednik koordinacije i ministar vanjskih poslova potkraj svibnja ove godine uputio Vesni Pusić, predsjednici Nacionalnog odbora. Dokument sadrži prijedlog pregovaračkih stajališta za poglavlje 4. “Sloboda kretanja kapitala”, a Jandroković traži mišljenje saborskog odbora V. Pusić.
Potpuna liberalizacija Najzanimljivije “stajalište” RH odnosi se na gotovo potpunu liberalizaciju kupovanja nekretnina u Hrvatskoj. Ona zahvaća državljane EU, a postojeća ograničenja ostaju vrijediti za ostale “strance”.
Pregovaračko je stajalište Hrvatske da se neće liberalizirati slobodna kupnja poljoprivrednih zemljišta i šuma, kao i zemljišta u nacionalnim te parkovima prirode i sl., gdje ne mogu kupovati ni naši državljani.
”RH postavlja zahtjev za prijelaznim razdobljem od 12 godina od datuma pristupanja EU tijekom kojega želi zadržati postojeća ograničenja pri stjecanju vlasništva nad ovim nekretninama”, piše u pregovaračkim stajalištima.
Kupuju sve lakše U prodaji kuća i vikendica pak Hrvatska očito nema manevarskog prostora jer je tu obvezu preuzela još 2001., kada je Račanova vlada, slično poput idućih, u želji za ubrzavanjem eurointegracija, potpisala da će do veljače 2009. Hrvatska Europljanima potpuno otvoriti vrata za kupnju nekretnina.
Tom su prigodom iz sabornice izašli HDZ-ovi zastupnici, a HDZ se potom služio tim preuzetim obvezama SSP-a kao adutom u predizbornim kampanjama okrivljujući SDP za “izdaju nacionalnih interesa”.
Kada je pak HDZ opet došao na vlast, nije pregovorima postigao nikakve promjene u pogledu tih odredaba.
Naprotiv, poradio je na ubrzanoj liberalizaciji prodaje nekretnina strancima. S vremenom su ograničenja prodaje postajala sve manja, pa su stranci uspješno zaobilazili prepreke – osnivanjem tvrtki ili kupnjom preko “prijatelja”, državljana RH. Posljednjih nekoliko godina stranci sve jednostavnije dobivaju dozvole od Ministarstva vanjskih poslova, a prošle je godine riješen i problem “diskriminacije” Talijana i Slovenaca, pa su i oni mogli nesmetano početi kupovati.
Jednostavna kupnja Od veljače 2009. kupnja će biti potpuno pojednostavnjena jer će prava steći i fizičke osobe.
Premda još godinama daleko od prijama u EU, Hrvatska očito neće uspjeti odugovlačiti prodaju nekretnina strancima. Realno gledajući, tržište je ovdje već odredilo pravila i – diglo cijene. Hrvati sa svojim nagrizenim i malim nacionalnim dohotkom imat će sve manje mogućnosti parirati bogatijim Europljanima pri kupnji nekretnina.
U veljači 2009. past će i velika “psihološka” prepreka i Europljani će potpuno slobodno kupovati nekretnine. Parole o čuvanju nacionalnog suvereniteta više ne vrijede. A i kako bi kad je država prva počela prodavati “obiteljsko srebro”. Kako da sada svojim građanima ne dopusti isto.
-
Boom na hrvatskom tržištu nekretnina nakon ulaska u NATO
Izvor: www.index.hr
| Datum: 16.7.2008.
"TRŽIŠTE nekretnina u Hrvatskoj nastavlja svoj 'boom'. Posebice se to odnosi na područje Istre kao i okolice Dubrovnika. Hrvatska je uvjerena kako ulazi u EU i Nato još 2010. godine, a potražnju nekretnina održat će i reputacija poželjne turističke destinacije", stoji u današnjoj analizi najvećeg svjetskog magazina o nekretninama "Home Overseas" koji izlazi još od 1965. godine.
Prema analizi tržišta nekretnina u Europi, Španjolska i dalje ostaje najpopularnija destinacija za kupovinu nekretnina, dok je Bugarska omiljeno tržište za Ruse kao i Skandinavce. Govoreći o Skandinaviji, Home Overseas kaže kako je u Švedskoj trenutno rekordna cijena za nekretnine u Europi, a visoki rast od osam posto zabilježen je i u Norveškoj.
Zanimljivo kako je magazin obradio samo potencijalno najbolja tržišta, pa tako u analizi nema stanja oko prodaje odnosno kupnje nekretnina u susjednim zemljama poput Slovenije, Crne Gore, Srbije ili pak Mađarske. Tek se spominje Austrija koja je zahvaljujući gostoprimstvu Europskog nogometnog prvenstva zabilježila rast cijene svojih nekretnina za jedan posto.
-
I dalje stagnacija cijena na tržištu nekretnina
Izvor: Crozilla
| Datum: 4.7.2008.
Prema podacima internetskog portala Crozilla prosječna cijena stambenog kvadrata u svibnju 2008. u Zagrebu kretala se oko 2086 eura. S obzirom na ožujak iste godine cijena stambenog kvadrata je pala za 3,8 posto.
Na internetskom portalu Crozilla u svibnju najveća je prosječna cijena od 2445 eura po kvadratu zabilježena za stanove u Centru Zagreba. S obzirom na cijene stanova u ožujku, prosječna cijena stana u Centru Zagreba pala je za 5,8 posto. Pad cijena stanova zabilježen je i u zapadnom dijelu Zagreba, kao i u Novom Zagrebu. Prosječna cijena stana u zapadnom dijelu grada je u svibnju iznosila 2000 eura i u odnosu na ožujak to je pad za 7,3 posto. U Novom Zagrebu zabilježena je prosječna cijena stana od 1817 eura po kvadratu i u odnosu na ožujak bilježi pad od 4,3 posto. Blagi porast cijena stanova zabilježen je jedino u istočnom dijelu grada Zagreba gdje je prosječna cijena kvadrata stana u svibnju iznosila je 2 085 eura. U odnosu na ožujak prosječna cijena stana porasla je za 3,1 posto. Prema podacima Crozille, najjeftiniji kvadratni metar stana je i dalje na području Novog Zagreba.
Najveća potražnja je i dalje za stanovima do 50 m2 . Na internetskom portalu za nekretnine i turizam www.crozilla.com nalazi se više od 13 000 nekretnina od čega se više od 3500 stanova nalazi na području grada Zagreba. Samo 19 posto ponuđenih nekretnina odnosi se na stanove do 50 metara kvadratnih što potvrđuje da je ponuda manja od potražnje za njima. Najveća ponuda i najniže cijene takvih stanova zabilježene su na području Novog Zagreba. Prosječna cijena kvadrata stana do 50 m2 u Centru i dalje drži cijenu od 2400 eura. Prosječna cijena stana do 50-tak kvadrata u istočnom dijelu Zagreba je 2 218 eura, na zapadnom dijelu 2047 eura a u Novom Zagrebu 1900 eura. Ovi podaci govore da se cijene kvadrata manjih i većih stanova ne razlikuju previše te da manji stanovi bilježe neznačajno veću ili istu cijenu stanu kvadrata.
Najjeftiniju cijenu kvadratnog metra i dalje bilježi grad Osijek. Prema podacima Crozilla portala prosječna cijena kvadratnog metra stana u svibnju u Osijeku iznosila je 1137 eura. Usporedimo li prosječnu cijenu stana zabilježenu u svibnju, ona je 2,5 posto niža nego u ožujku ove godine. Na obali lagani pad cijena u svibnju 2008. u odnosu na ožujak iste godine bilježe Pula, Rijeka i Dubrovnik dok cijene stanova u Zadru i Splitu bilježe lagani raste. Cijena kvadratnog metra stana u Puli je u svibnju u odnosu na ožujak 2008. pala za 0,18 posto, u Rijeci za o, 34 posto a u Dubrovniku za 2,37 posto. Međutim, u istom usporednom razdoblju cijena kvadratnog metra stana u zadru je porasla za 5, 9 posto a u Splitu za 1,19 posto.
-
Sezona podiže cijene nekretnina na Jadranu
Izvor: T-Portal
| Datum: 11.6.2008.
U svibnju su tražene cijene nekretnina na Jadranu skočile za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u Zagrebu pale za 0,4 posto, pokazuje istraživanje Centra nekretnina. Ukupno, prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u svibnju 2008. zabilježila je povećanje od 0,7 posto u odnosu na travanj, a u odnosu na svibanj 2007, tražene cijene nekretnina narasle su za 3,8 posto
Drugi kvartal 2008. donio je nastavak stabilizacije traženih cijena nekretnina u Zagrebu, nakon korekcije započete prije gotovo godinu dana. U odnosu na svibanj 2007. godine, tražene cijene kuća i stanova u Zagrebu niže su za 0,7 posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u svibnju iznosila je 2052 eura.
Prosječna tražena cijena stana u svibnju u sjevernoj (podsljemenskoj) zoni u Zagrebu je 17 posto viša od prosjeka te 21 posto viša od cijene u naseljima na jugoistoku (Borovje, Savica...), odnosno čak 32 posto viša od prosječne tražene cijene stana u Dubravi.
Na početku turističke sezone primjetan je rast potražnje za nekretninama na Jadranu, a najviše se traže kuće i apartmani na vrhunskim lokacijama. Kupci su uglavnom stranci kojima vrhunske nekretnine na Jadranu i dalje osiguravaju veću vrijednost za novac od sličnih, a do nekoliko puta skupljih nekretnina na jednako atraktivnim lokacijama u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj ili Grčkoj.
'Očekujemo da će se trend korekcije u Zagrebu nastaviti i u drugom polugodištu 2008. godine. Početkom turističke sezone i najintenzivnijeg razdoblja trgovanja nekretninama očekujemo daljnji rast cijena traženih nekretnina na Jadranu. Također, i dalje očekujemo diferencijaciju cijena nekretnina ovisno o lokaciji i stanju nekretnine', ističe Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina (www.centarnekretnina.net).
-
Slom tržišta, ali ne i cijena
Izvor: Glas Istre
| Datum: 9.6.2008.
»Tijekom zadnjih mjeseci prodaja nekretnina na riječkom području pala je za 20 do 25 posto. Vani bi se to zvalo slom tržišta, a kod nas samo smanjenje obima trgovanja«, ovako trenutnu situaciju na riječkom tržištu nekretnina opisuje vlasnik agencije Dogma nekretnine Branko Papeš. Slična je situacija i u Istarskoj županiji, barem po riječima Mustafe Poljarevića iz pulske agencije Genting, ujedno i člana Vijeća Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sustavnog istraživanja kretanja tržišta nekretnina u našoj županiji nema, ali prema njegovim saznanjima u Istri je prodaja nekretnina pala najmanje između 15 i 20 posto. - Već nekoliko mjeseci niti jedan domaći kupac putem naše agencije nije kupio ni stan ni kuću. Prodaja slabi jer ljudi sve teže dobivaju kredite i životni je standard sve lošiji. Bez stranih kupaca, koji se obično opredjeljuju za samostojeće kuće ili stanove kraj mora, prodaja bi još više pala, kazao je Poljarević.
Prodaja slabi, cijene ostaju
Trenutno je na pulskom tržištu nekretnina zastoj i zbog veće ponude novih stanova koja je nastala gradnjom kompleksa stambenih zgrada u Valdebeku, Šijani i Monte Šerpu gdje se nekretnine nude po prosječnoj cijeni od 1.600 eura po kvadratu. Kao poseban problem ističe nedostatak građevinskih zemljišta i neusvajanje pulskog Generalnog urbanističkog plana zbog čega cijene raspoloživih terena rastu. Unatoč tome što prodaja nekretnina slabi, cijene, prema riječima naših sugovornika, trgovaca iz Istre, ne padaju. Josip Bernobić, vlasnik porečke agencije Ariana, veli da su cijene kuća i stanova ostale na razini prošlogodišnjih, dok je cijena građevinskih zemljišta čak i u porastu. - Najviše je pala prodaja stanova i obiteljskih kuća, a kupca teško nalaze i nekretnine velikih površina. Stanovi u novogradnji u Poreču koštaju 2.000 do 2.400 eura po kvadratu, a u okolnim mjestima mogu se naći od 1.500 do 1.800 eura, kazao je. Prema riječima drugih agenata u zapadnoj Istri, cijena luksuznih kuća i stanova pored mora doseže čak tri, pa i više tisuća eura. I u Dogma nekretninama pojašnjavaju da slabiji promet nekretnina i djelomični pad potražnje još uvijek nisu popraćeni i ekvivalentnim padom cijena u nekim segmentima stambenog fonda. Naprotiv, kaže Papeš, imamo paradoks da, unatoč smanjenom obimu realizacije kupoprodajnih ugovora, cijene nekretnina još uvijek blago rastu. - Dok su u ranijim godinama cijene nekretnina godišnje rasle po stopama od 12 do 23 posto, u prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje 2007., zabilježen je rast od svega šest posto. U drugom se, pak, tromjesečju očekuje stagnacija. Očito je, dakle, da se u segmentu potražnje nešto događa. Ne bih rekao da ona generalno pada, kao ni to da se očekuje opći pad cijena nekretnina. Ali, potražnja se sasvim sigurno diferencira na način da kvalitetne i bolje pozicionirane nekretnine ne gube na vrijednosti, dok će se prodavatelji onih nekretnina koje možda nisu toliko kvalitetne ipak morati prilagoditi tržištu i realno sagledati njihovu vrijednost, napominje Papeš.
Strah od »crnih dana«
Dodaje također da cijene istaknute u oglasima ne odražavaju realno stanje jer je ugovorena cijena i do 20 posto manja od tražene. Čini se, dakle, da dio prodavatelja i investitora ne može naći kupce za svoje nekretnine po željenim cijenama. No, umjesto da ruše cijene, radije se suzdržavaju od prodaje, čekajući ponovni cjenovni uzlet. S druge strane, na potražnju utječe opći pad standarda, rast cijena hrane i energenata te skuplji i sve teže dostupni krediti. Strah od recesije i »crnih dana« odrazio se i na investicijske odluke građana, koji su sve više zaokupljeni preživljavanjem od danas do sutra i sve se teže odlučuju na dugoročna ulaganja. Ispada tako da i kupci i prodavatelji čekaju »bolja vremena«. - Hrvatsko tržište nekretnina je specifično. Ljudi se često emotivno vežu za nekretninu i ona za njih ima nekakvu sentimentalnu vrijednost, koju realno na tržištu nema, pa bez obzira što je ne mogu prodati, ne spuštaju cijenu. Općenito je naš mentalitet takav da su nam nekretnine iznimno bitne i kao oblik ulaganja, ali i kao svojevrsni životni cilj. Koliko nam je važno posjedovati neki oblik nekretnine vidljivo je u činjenici da kod nas 90 posto kućanstva živi u vlastitom prostoru, a svugdje u svijetu taj se postotak kreće od 45 do 60 posto, kaže Papeš.
Jeftinija prizemlja i visoki katovi
U najnovijoj analizi Dogma nekretnina, o kretanju stvarno postignutih cijena, navodi se da »iako je po svim ekonomskim pokazateljima i zakonima tržišta već trebalo doći do zaustavljanja rasta, čak i pada cijena, do toga nije došlo iz razloga što je tržište nekretnina poznato kao tržište koje sporo reagira na promjene«. Navodi se i da će na tržištu doći do raslojavanja na kvalitetne i manje kvalitetne, odnosno nekvalitetne nekretnine.
Nekvalitetnim i neuređenim nekretninama, potom stanovima na visokim katovima, pod pločom ili u prizemlju, te sjeverno orijentiranim stanovima, bez pogleda, parkinga i slično, cijene će pasti, kao i nekretninama na neatraktivnim lokacijama.
Kvalitetnijim nekretninama, pogotovo na atraktivnim lokacijama, cijene će i dalje lagano rasti, naravno, ne više dosadašnjim tempom, predviđaju u Dogmi. (A. D. M.)
Skepsa je najveća prema zgradama građenima iza 2000. godine
Prema napravljenim projekcijama, ove bi se godine moglo prodati 10 posto nekretnina manje nego u prošloj godini, što je zapravo samo pojačani nastavak trenda opadanja prodaje koji traje još od 2004.
Naime, te godine je zabilježeno oko 105.000 transakcija, dok je, primjerice, prošla godina završena tek na 87.000 kupoprodaja. Razlozi za takav padajući trend su višestruki, a jedan od glavnih je veća ponuda. Pri tome, mora se uzeti u obzir da je tržište postalo zasićenije, ali i zahtjevnije. Po zagrebačkim agencijama se može doznati da kupci sve više pažnje obraćaju na kvalitetu gradnje pa čak i na arhitekturu, što je do prije dvije-tri godine bilo gotovo nezamislivo. Skepsa je, tvrde posrednici, najveća prema zgradama građenima iza 2000. godine jer zbog loših iskustava ljudi smatraju da se u većini slučajeva radi o lošijoj, tzv. »instant-gradnji«.
- Moramo znati da se bum prodaje od prije par godina nikada neće ponoviti jer je tu došlo do akumulacijske kupnje. Nakon rata je više generacija trebalo nove stanove, ali danas više nije takav slučaj. Stoga je ovo što bih ja nazvao stagnacijom, a ne krizom, potpuno prirodni trend, kazao nam je Dubravko Ranilović, predsjednik strukovnog udruženja agenata za nekretnine pri HGK-u. Smatra da su te godine nakon Domovinskog rata i dovele sve i svašta u ovaj segment ekonomije.
- To je bilo unosno područje, tako da su se razni subjekti uključili pa se gradilo sve i svašta. Mislim da se u sadašnjem trenutku baš taj višak pročišćava, drži Ranilović. Što se, pak, stagnacije cijena tiče, smatra da je s jedne strane ponuda naprosto dostigla potražnju, a i postroženi kreditni uvjeti svakako ljude tjeraju da pažljivije kupuju svoje nekretnine.
Pad prodaje posljednjih godina osjećaju gotovo sve agencije za posredovanje, a jedini segment prodaje koji toliko ne pati jesu elitni stanovi i kuće. »Dobar stan uvijek će se dobro prodati«, zaključuje Ranilović. (D. Ra.)
Tek devet posto agencija smatra da su cijene nekretnina realne
Dok zbog pada prodaje cijene nekretnina na kopnu, pa čak i na najvećem i najdinamičnijem tržištu u Zagrebu, nastavljaju polako padati, čitav Jadran bilježi suprotan trend, pokazalo je to redovito mjesečno istraživanje web portala centarnekretnina.net, provedeno na uzorku od 58.000 traženih cijena. Na obali su tražene cijene nekretnina porasle za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u zadnjih godinu dana porasle za 12,3 posto. Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.046 eura, što je 0,5 posto više nego prethodnog mjeseca. Cijena kvadrata kuće na moru iznosi 1.618 eura, što je povećanje od 1,3 posto.
Samo devet posto agencija sudionica istraživanja smatra da tražene cijene odgovaraju realnim vrijednostima nekretnina. Najveći broj agencija smatra da su tražene cijene nekretnina previsoke u odnosu na kvalitetu, a često kao razlog pada cijena navode i slabu platežnu moć građana (loš standard življenja). Usprkos tome što više od polovice agencija očekuje stagnaciju cijena nekretnina u sljedećih godinu dana, takav scenarij ne predviđaju prilikom ulaska Hrvatske u EU. Naime, čak 70 posto agencija predviđa da će tada cijene nekretnina skočiti. (M. J.)
Burza nekretnina: Poskupjela građevinska zemljišta
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u svibnju su, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, u porastu, pri čemu je najveći rast zabilježen kod cijena građevinskog zemljišta, pokazuju podaci Burze nekretnina. Građevinska zemljišta su, gledajući cijelu Hrvatsku, skuplja za 25 posto, uz prosječnu cijenu od 96 eura za »kvadrat«.
U Zagrebu su građevinska zemljišta poskupjela za 17 posto, uz prosječnu cijenu od 312 eura za četvorni metar. Na moru je cijena narasla za 12 posto, na 129 eura, a u ostatku Hrvatske za 10 posto, na prosječnih 48 eura. Prosječna cijena četvornog metra kuće u Hrvatskoj je u svibnju, u odnosu na isti mjesec prošle godine, povećana za 7,4 posto, na 1.462 eura, a stanovi su skuplji za 6,2 posto, uz prosječnih 2.110 eura za četvorni metar.
Prosječna cijena kuće u Zagrebu je prema najnovijim podacima Burze nekretnina 1.911 eura, što je za 2,5 posto više nego prije godinu dana. Istovremeno, kuće na Jadranu poskupjele su za 6,9 posto, na 1.857 eura. U ostalim dijelovima Hrvatske cijena je porasla za 7,2 posto, na 850 eura.
Zagrebački stanovi poskupjeli su za 4,5 posto, na prosječnih 2.230 eura za »kvadrat«. Rast cijene od 7,3 posto, na 2.064 eura, zabilježen je i na Jadranu, a u drugim dijelovima Hrvatske četvorni metar stana u svibnju je koštao prosječnih 1.190 eura ili 5,7 posto više nego lani.
Poslovni prostori su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pojeftinili za 0,5 posto, na 795 eura za »kvadrat«. U usporedbi s krajem travnja, pak, cijene kuća u cijeloj Hrvatskoj ostale su na istoj razini. Kod stanova je zabilježen blagi pad cijena od 0,8 posto, a za isti postotak narasla je cijena poslovnih prostora. Građevinsko zemljište je istovremeno poskupjelo za dva posto. (Hina)
-
S novim kamatama tri kvadrata stana manje
Izvor: Jutanji
| Datum: 6.2.2008.
na stambenom tržištu stagniraju. Većina analiza kreće se u kontekstu toga što povećanje kredita znači za postojeće dužnike koji otplaćuju stambene kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Međutim, negativan utjecaj rasta kamatnih stopa ne prestaje samo na većim ratama za otplatu kredita.
Zatezanje uvjeta zaduživanja ima direktne implikacije na potražnju na stambenom tržištu, a preko nje u kratkom roku na broj prodanih stanova, a u duljem roku i na cijenu stanova. Osnovna ideja leži u tome da rast kamatnih stopa znači pad maksimalne količine stambenog kredita koju osoba s prosječnom plaćom može podignuti u banci, a indirektno i pad maksimalne veličine ili vrijednosti stana koju prosječan građanin može kupiti.
Naravno, ovu vezu između kamatne stope i potražnje za stanovima ne treba gledati isključivo kroz negativan utjecaj kamatne stope, nego i kroz pozitivnu vezu između rasta životnog standarda, odnosno prosječnih plaća. U skladu sa svime rečenim, zanimljivo je analizirati utjecaj rasta plaća i kretanja kamatnih stopa na kupovnu moć građana.
zmeđu prosinca 2006. i studenoga 2007. (zadnji dostupni podatak), prosječna neto plaća u Zagrebu je porasla sa 5679 kn na 6199 kn. Preračunamo li po srednjem tečaju HNB-a (srednji prosječni mjesečni tečaj koji je bio u mjesecu isplate) prosječnu plaću u eure, dobit ćemo rast sa 772,13 eura na 844,56 eura u istom razdoblju.
Cijena četvornog metra stana u Zagrebu je u istom razdoblju prema Centru Nekretnina porasla sa 2008 eura na 2040 eura, a količina kvadrata stana u Zagrebu koju smo mogli kupiti s prosječnom plaćom u Zagrebu je porasla sa 0,38 kvadrata u prosincu 2006. na 0,41 kvadrat u studenome 2007. Očigledno je, dakle, da je rast prosječne neto plaće bio brži od rasta cijena stanova i u skladu s tim realne plaće izražene u kvadratima stana u Zagrebu su porasle tijekom promatranog razdoblja.
Međutim, paralelno s rastom plaća, kao što smo bili svjedoci, dogodio se i rast kamatnih stopa koji je smanjio maksimalnu količinu kredita koju se može po prosječnoj kamatnoj stopi podignuti uz prosječnu plaću u Zagrebu.
Izraženo u brojkama, iako su plaće rasle, efekt rasta kamatnih stopa nadmašio je pozitivan efekt rasta neto plaća i maksimalna količina kredita koju možemo otplaćivati s prosječnom neto plaćom pala je sa 148.016,76 eura u prosincu 2006. na 146.126,24 eura u listopadu 2007. godine.
Uzmemo li u obzir promjenu neto plaća, promjenu kamatnih stopa i promjenu cijena četvornih metara stana u Zagrebu, prosječna je plaća u prosincu 2006. mogla otplaćivati kredit za 73,7 kvadrata stana, a u listopadu 2007. za 70,6 kvadrata stana. Nažalost, HNB još uvijek nije objavio prosječnu kamatnu stopu na stambene kredite (euri ili valutna klauzula), pa nije moguće izračunati maksimalnu veličinu kredita i maksimalan broj kvadrata za studeni 2007.
U konačnici je moguće čak kazati koliko mjeseci pozitivnog efekta rasta standarda poništi porast kamatnih stopa koji se dogodio u promatranom razdoblju.
Prosječna kamatna stopa je porasla za 0,38-postotnih bodova između prosinca 2006. i studenoga 2007. i da nije bilo rasta standarda (prosječnih plaća) u navedenom razdoblju, maksimalna veličina kredita koju je moguće otplaćivati s prosječnom plaćom pala bi približno 4 posto.
Međutim, kako je rast prosječnih plaća u Zagrebu u istom razdoblju iznosio približno 3 posto, ukupan pad maksimalne veličine kredita je bio jednak razlici između dva postotka, odnosno samo 1 posto. Ovaj podatak možemo interpretirati i kao činjenice da porast kamatnih stopa od 0,3-postotna boda anulira efekt jednogodišnjeg rasta plaća u gospodarstvu Zagreba. Naravno, ako se ubrza ekonomski rast, ovo bi razdoblje trebalo biti znatno manje.
-
Nitko više ne gradi samo za sebe, svi dodaju apartmane
Izvor: Jutarnji
| Datum: 6.2.2008.
Iako gradnja obiteljske kuće na širem dubrovačkom području može biti i do deset puta jeftinija od četvornog metra stana u novogradnji, zanimanje za takvom vrstom egzistencijalnog zbrinjavanja na jugu Hrvatske gotovo je zamrlo.
Građevinske se parcele prodaju najviše investitorima ili građevinskim tvrtkama za gradnju stambenih kuća, a ako netko odluči graditi na vlastitoj parceli, također razmišlja kako će mu se to financijski isplatiti, pa uz jedan kat za sebe sagradi još dva do tri za apartmane. Zbog turističke orijentacije ovoga kraja, skladne obiteljske kuće s okućnicom koje su imale mjeru u prostoru u kojemu su nastajale gotovo da su, nažalost, stvar prošlosti.
Prema riječima vlasnika agencije Informatik Dubrovnik Amira Subašića, ako se privatne osobe odlučuju za gradnju obiteljske kuće, cijene gradnje po četvornome metru mogu iznositi od 350 pa do tisuću i više eura. S druge strane, kvadrat je stana od 3 i pol tisuće eura pa naviše.Cijene kojima raspolaže vlasnik agencije Informatik Dubrovnik izračunate su bez troškova koji nastaju eventualnom kupnjom zemljišta te pristojbama koje obuhvaća graevinska dozvola. Uže dubrovačko područje već godinama oskudijeva građevinskim parcelama, no ako se one i pronađu, uglavnom se namjenjuju za stanogradnju.
Četvorni metar zemljišta na slobodnim parcelama na području od Gruža do Sv. Jakova ne može se naći ispod 900 eura po četvornome metru, a recimo u Sv. Jakovu bude i po nekoliko tisuća eura. U Lapadu je, primjerice, nedavno za jedno zemljište zatraženo dvije tisuće eura po četvornome metru. Uz tako visoku cijenu zemljišta ne čudi što je kvadrat stana minimalno 3500 eura.
Župa dubrovačka, udaljena 15-ak kilometara od povijesne jezgre, postaje veoma privlačno područje za život, to više što se parcele još mogu pronaći za 100 do 250 eura po četvornome metru, što opet ovisi o lokaciji zemljišta. Najskuplje su pak parcele u Mlinima, Solinama i mjestima s pogledom na more, a manje se postiže za, primjerice, Čibaču, smještenu u kotlini. U Konavlima, koje su udaljenije od Grada, kvadrat zemljišta je od 50 do 100 eura, a ta gornja “granica” vrijedi npr. za selo Ljutu ili atraktivne Čilipe. Ako se krene zapadnije od Dubrovnika, prema Pelješcu, preko dubrovačkog primorja, ondje je zanimanje za gradnju obiteljskih kuća minorno.
Primarni je razlog tomu jako loše riješena infrastruktura i njegova prometna izoliranost. Na Pelješcu, pak, cijene zemljišta variraju između 50 i 100 eura, naravno, što opet ovisi o području na kojemu se nalaze. Primjerice, u Orebiću i njegovoj blizini po četvornome metru može se dobiti 100 eura.
Na jugu Hrvatske još se prednost daje starom načinu gradnje obiteljskih kuća, iako su i montažne kuće već polako počele prodirati na ovo područje. Kvadrat takve kuće stoji između 300 i 500 eura, no ljudi se na njih još teško odlučuju. Ostali troškovi, poput priključaka za struju i vodu, iznose, primjerice za kuću od oko 140 četvornih metara, između 7 i 10 tisuća eura, što opet ovisi o blizini infrastrukturnih postrojenja itd.
- Na dubrovačkom području ljudi najviše traže parcele od 500 do tisuću kvadrata, kojih u ponudi ima najmanje. No kad i kupe parcelu od 1500 do dvije tisuće metara četvornih, dogodi se da je od 500 do 600 kvadrata građevinskog zemljišta, a ostalo je zelena površina, što na kraju i nije tako loše. Izgradivost na pojedinim građevinskim parcelama može biti od 30 do 50 posto, a minimalna parcela mora se prostirati na površini od 350 do 500 metara četvornih - kaže Subašić te dodaje kako se i na ovom području događaju apsurdne situacije zbog kojih opada zanimanje za gradnju obiteljskih kuća.
Naime, mladi ljudi radije će živjeti u podstanarstvu u gradu ili će otplaćivati kredite za skupo kupljene kvadrate stana nego iskoristiti mogućnosti gradnje na obiteljskom zemljištu izvan grada, što bi im bilo jeftinije i vjerojatno ugodnije za život.
Od 400 do nekoliko tisuća eura za kvadrat
Tri su kategorije gradnje kad je riječ o troškovima. Ako je riječ o jeftinoj gradnji, a to je u slučajevima kada se oslanjate na vlastite radne sposobnosti te pomoć prijatelja i obitelji, kvadrat gradnje može doći od 350 do 400 eura bez PDV-a.
Ako cijeli posao prepustite izabranoj građevinskoj tvrtki, tada će kvadrat biti oko 700 eura, s time da će biti korišteni jeftiniji materijali, sanitarije itd. 111 I treće je luksuzna gradnja u kojoj je kvadrat od tisuću pa do nekoliko desetaka tisuća eura, što apsolutno ovisi o željama vlasnika i kvaliteti materijala koji se ugrađuje i kojim se kuća oprema - priča Amir Subašić.
-
Englezima Hrvatska top destinacija za ulaganje u nekretnine
Izvor: www.business.hr
| Datum: 6.2.2008.
Prema ispitivanjima engleske internetske stranice Nubricks.com, ulaganje u vikendice izvan Otoka ponovo je in. Blog, koji za sebe kaže da je posvećen izgradnji novih kuća u inozemstvu, proveo je ispitivanje o tome na kojim bi destinacijama Englezi najradije kupili vikendicu.
Na top listi našle su se, osim uobičajenih želja o Francuskoj i Španjolskoj, Grčka, Malta, Hrvatska i Kanada.
"Iako količina ljudi koja kupuje nekretnine isključivo radi zarade raste iz dana u dan, broj kupaca nekretnina još je uvijek stabilan i drži tržište izvan vode", zaključili su u ispitivanju.
-
Što je, po novom zakonu, potrebno za gradnju?
Izvor: Jutarnji.hr
| Datum: 10.10.2007.
Tko ima lokacijsku, ne mora tražiti građevinsku, tko ima građevinsku, ne mora tražiti uporabnu, a tko ima načelnu dozvolu, mora ovjeriti glavni projekt...
U uredima za graditeljstvo proteklih je dana bilo gužve jer su mnogi investitori požurili predati zahtjev za gradnju po starom zakonu. Za svaki slučaj, kažu, jer ne znaju što točno donosi novi zakon, koji stupa na snagu 1. listopada.
Što će se dogoditi s onima koji su zatražili izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za kuću do 400 četvornih metara po starom zakonu? Prema riječima Line Fučića, načelnika Sektora za graditeljstvo u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, postupak izdavanja lokacijske dozvole započet po dosadašnjem Zakonu o prostornom uređenju, završit će se po tom zakonu.
- Ako stranka nije zatražila izdavanje građevinske dozvole prije 1. listopada, ne mora je tražiti nego može početi graditi na temelju potvrđenoga glavnog projekta - objasnio je Fučić. Dodaje da ako je netko za gradnju već zatražio građevinsku dozvolu, onda će je i dobiti kako je propisano sadašnjim Zakonom o gradnji. No ako investitor gradi zgradu do 400 četvornih metara, onda mu za nju više neće trebati uporabna dozvola.
- Investitor će, dakle, dobiti građevinsku dozvolu, ali mu neće trebati uporabna jer će se, prema novom zakonu, u takvim zgradama moći stanovati nakon što investitor dostavi tijelu koje mu je izdalo građevinsku dozvolu završno izvješće nadzornog inženjera - rekao je Fučić.
Ako je netko za gradnju objekta dobio načelnu dozvolu prema postojećem zakonu, on će za gradnju morati još zatražiti potvrdu glavnog projekta, koja se izdaje na temelju ishođene načelne dozvole.
- Vođenje inspekcijskog postupka nije zapreka za legalizaciju bespravno sagrađene građevine. Ako je riječ o sagrađenoj zgradi do 400, odnosno 600 m2, treba podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Sagrađenom zgradom u ovom slučaju smatra se zgrada kojoj je dovršena najmanje jedna etaža i krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu. Ako je riječ o ostalim građevinama, treba podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o izvedenom stanju.
Sagrađenom građevinom smatra se građevina kojoj su dovršeni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za njezinu uporabu. U oba slučaja osnovni uvjet za legalizaciju jest da je zgrada ili građevina sagrađena u skladu s prostornim planom - naglašava Fučić.
Novosti će donijeti novi zakon na području uređenja građevinskog zemljišta pa će tako prilikom donošenja detaljnih urbanističkih planova i urbanističkih planova uređenja lokalna samouprava moći zabraniti izdavanje dozvola za građenje i za legalizaciju građevina. Takva zabrana može trajati najviše tri godine, a ako se plan ne donese, investitor može tužiti lokalnu samoupravu zbog nanesene štete.
Vlada, Županija, Grad Zagreb, općine i gradovi moći će odrediti područja na kojima imaju pravo prvokupa, a vlasnik nekretnine bit će dužan ponuditi cijenu. Istodobno će postojati obveza države ili lokalne samouprave da proda svoje zemljište investitoru kojem nedostaje do 20 posto površine zemljišta potrebnog za minimalne uvjete gradnje, što je danas barem 800 m2.
Lokacijska, građevinska i uporabna
Za objekte veće od 400, odnosno 600 m2, nakon izrade idejnog projekta investitor mora pribaviti izvod iz katastarskog plana i dokaz o pravnom interesu podnositelja za izdavanje lokacijske dozvole. U nadležnom se uredu saziva konferencija, kojoj nazoče ovlašteni arhitekt koji je izradio idejni projekt, i sva tijela koja daju posebne uvjete. Prije izdavanja lokacijske dozvole, susjedi na uvid dobivaju idejni projekt. Na temelju lokacijske dozvole izrađuje se glavni projekt.
Sve zgrade sagrađene na temelju građevinske dozvole izdane do 19. lipnja 1991. neće trebati ishoditi uporabnu dozvolu. Za sve koje su sagrađene od 19. lipnja 1991. do dana stupanja na snagu novog zakona, investitori trebaju zatražiti uvjerenje da je objekt sagrađen u skladu s građevinskom dozvolom, ali se takvo uvjerenje neće moći izdati za uporabu građevine za koju je u tijeku postupak građevinske inspekcije.
Građevinska dozvola će se izdavati samo za objekte od državnog značenja kao što su mostovi, autoceste i velika industrijska postrojenja.
Kako do rješenja o uvjetima gradnje
Za objekte do 400 m2, odnosno objekte za poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 bit će potrebno dobiti samo rješenje o uvjetima građenja. Prije izdavanja rješenja sastaju se investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje, susjedi, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave. Ako nema žalbi nadležno tijelo će izdati rješenje o uvjetima građenja koje vrijedi dvije godine. Potom još treba izraditi glavni projekt i investitor može početi s gradnjom.
-
U Hrvatskoj cijene kuća na vrhuncu
Izvor: Jutarnji.hr
| Datum: 10.10.2007.
Pišu: Tina Lakić, Branka Stipić, Sanjin Španović
ZAGREB - Cijene nekretnina vrtoglavo su porasle u svim “novim” članicama Europske Unije iz prošlog velikog vala proširenja, ali i u Rumunjskoj i Bugarskoj koje su prije nepunih godinu dana postale punopravne članice, no hrvatski stručnjaci za tržište nekretnina procjenjuju kako ulazak u EU u Hrvatskoj neće dovesti do poskupljenja jer je kod nas vrijednost nekretnina već dosegla vrhunac.
U bivšim komunističkim zemljama cijene kvadrata stambenog prostora bile su iznimno niske prije ulaska u EU pa su dolaskom inozemnih investitora i uključivanjem građana u tržište nekretnina one počele nezaustavljivo rasti, dok Hrvatska na tom području ima bitno drugačija iskustva. Hrvatsko tržište procvat je doživjelo znatno ranije.
Zagreb je po cijenama kvadrata već godinama skup grad, u rangu zapadnoeuropskih metropola, dok su istočnoeuropske metropole tek posljednjih godina doživjele pravi bum. Tako su u susjednoj Bugarskoj cijene počele značajno i skokovito rasti tijekom prošle godine, neposredno pred ulazak te zemlje u EU.
Tako vlasnica agencije za nekretnine “Deja vu” iz poznatog crnomorskog ljetovališta Varna Desy Vilinova potvrđuje da su samo od početka godine cijene nekretnina u Bugarskoj porasle između 15 i 20 posto.
No, skok bugarskih cijena nekretnina još je uočljiviji kada se usporede s onima od prije pet godina. -Prije pet godina u Varni ste mogli dobiti kvadrat stambenog prostora za oko 200 eura, a sada su cijene dosegle 1000 eura po četvornom metru - istaknula je Vilinova za Jutarnji list.
No, za Hrvate, pogotovo one koji žive u glavnom gradu ili na jadranskoj obali takve cijene kvadratnog metra stambenog prostora bile bi pravo olakšanje. Prema podacima Centra za nekretnine prosječna je cijena kvadratnog metra stana u Hrvatskoj u ožujku iznosila 1090 eura, ali je za Zagreb taj prosjek dosegao 2021 euro, a na Jadranu su prosječne cijene stambenog kvadrata iznosile 1750 eura.
Cjenovni skok, koji je tržište nekretnina u Hrvatskoj pogodio još prije tri do četiri godine, glavni grad Poljske Varšavu pogodio je prošle godine kada su prosječne cijene nekretnina u tom gradu porasle i za više od 50 posto, te razinom od 1953 eura po četvornom metru došle na razinu zagrebačkih. I u baltičkim zemljama cijene stambenih kvadrata su porasle. U zadnjih osam godina porasle u Litvi sa 500 na 1700 eura po kvadratu, dok su u istodobno plaće porasle s 300 na 460 eura.
Luksuzne nekretnine još uvijek su nešto povoljnije u Budimpešti gdje se takvi stambeni prostori mogu dobiti i za 4000 eura po četvornom metru ili pak u Bratislavi gdje kupci dubljeg džepa i istančenijeg ukusa luksuzni stan mogu dobiti za “svega” 3500 eura po četvornom metru. U Pragu su cijene elitnih životnih prostora, pak, dosegle razinu takvih nekretnina u Zagrebu i kreću se oko 4500 eura za kvadrat, ali zanjimljivo je da rapidno rastu cijene stanova u ne tako ekskluzivnim predgrađima češkog glavnog grada pa su se one u proteklih pet godina udvostručile i prešle 1300 eura po kvadratnom metru.
U Hrvatskoj ekonomisti procjenjuju da cijene neće značajno rasti ulaskom u EU jer smatraju da su sadašnje cijene, u odnosu na sadašnje plaće, dosegle gornju granicu podnošljivog. Prema projekcijama Nezavisnih hrvatskih sindikata do kraja desetljeća Hrvati bi trebali imati rast plaća od 24 posto pa, pod uvjetom da se ostvare procjene o stabilnim cijenama nekretnina, do kvadrata stana ipak bilo nešto lakše doći. Tako bi 2011. prosječna netto plaća sa sadašnjih 4.603,00 kune trebala narasti na 5.707,00 kuna.
- Cijena nekretnina uvijek ovisi o ponudi i potražnje. Trenutno stanje u RH je da je ono još u fazi razvoja, gdje je potražnja povećana prije svega povoljnijim uvjetima zaduživanja. Naravno očekivanja o budućem rastu cijena nekretnina kao i približavanje EU također stvaraju pritisak na rast cijena - istaknula je Željka Ore, voditeljica razvoja poslovanja Centar Nekretnina.net-a.
Ulaskom u EU, navela je, doći će do porasta potražnje za hrvatskim nekretninama, osobito na Jadranu i drugim atraktivnim lokacijama, a očekuje se i povećanje cijena građevinskih zemljišta.
Agent za prodaju nekretnina Siniša Horvat smatra kako Hrvatsku ipak ulaskom u EU neće pratiti sudbina ostalih država jer se U Hrvatskoj se procvat cijena nekretnina već dogodio. - Cijene nekretnina danas lagano stagniraju, one neće više rasti već će se držati na istoj razini. Moguće je tek da porastu cijene na obali jer smo svjedoci sve većoj posjeti poznatih na Jadranu - procijenio je Horvat s kojim se složio i Aleksandar Vujić, vlasnik agencije za nekretnine Ozane.
- Cijene u Hrvatskoj su toliko visoke da stvarno ne znam kuda bi to došlo da one ponovno porastu. Mi pariramo cijenama na zapada, a prodaja u ovom trenutku ide jako slabo. Teško će se realizirati još kakav porast cijena kada uđemo u EU - zaključio je Veljić dopuštajući jedino dodatni rast cijena nekretnina na obali.
Gojko Bežovan: Rast cijena na otocima i na obali
Profesor Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta, stručnjak za stambenu politiku, očekuje da će s približavanjem EU rasti cijene na otocima i priobalju, što će statistički povećati cijene u cijeloj zemlji. Međutim, u velikim će gradovima cijene rasti umjereno, a Bežovan očekuje da bi zahvaljujući nekim velikim projektima stanogradnje mogle čak i padati.
- Budu li gradovi aktivniji u stambenoj politici, kao što je to sada Zagreb sa svojim stambenim projektima, cijene će padati. U Zagrebu će narednih dvije do tri godine biti oko 2000 novih stanova koje financira Grad i koji će djelomice biti za najam, djelomice za prodaju. To će sigurno usporiti rast cijena stanova - vjeruje Bežovan. Hrvatski nevjerojatan rast cijena proteklih su godina usporili POS-ovi stanovi, čije su cijene bile znatno niže od prosječne ponude na tržištu, pa Bežovan očekuje da će se to dogoditi i kad Grad dovrši svoje projekte.
-
Cijene stanova u Puli pale za 3,36 posto
Izvor: Jutarnji.hr
| Datum: 17.9.2007.
Najviše su rasle cijene zemljišta i kuća, osobito u Puli i Zagrebu
Od početka 2007. agencije za nekretnine žale se da im je ovo najgora godina dosad, te da će cijene konačno morati početi padati. To se još nije dogodilo, no cijene nekretnina sada definitivno stagniraju u odnosu na protekli kvartal, a posebice u odnosu na iste obračunske kvartale proteklih godina.
Naime, prema oglašenim cijenama u riječkim InfoNekretninama, koje detaljno “pokrivaju” ponudu u Istri i Primorju, prvi je put u drugom tromjesečju ove godine zabilježena stagnacija cijena stanova u Rijeci, točnije zanemariv rast.
ednosobni su stanovi rasli samo 1 posto, a dvosobni 0,43 posto. Kuće na području Rijeke u prosjeku se nude po 1216 eura po kvadratu, što je 5,19 posto više nego u prošlom tromjesečju.
Najveći rast cijena na području Rijeke zabilježila su zemljišta - 9,17 posto. U Puli su pak cijene jednosobnih stanova zabilježile pad, i to za čak 3,36 posto, prvi put otkad se podaci uopće bilježe.
Najveći rast su zabilježila zemljišta, kojima je u prvom kvartalu cijena padala. Cijene kuća su i u Puli znatno narasle - za gotovo 12 posto, pa se tako kvadrat kuće sada nudi po cijeni od 1242 eura.
Cijene u tri turistička središta - Crikvenici, Opatiji i Rovinju u prosjeku su također pale, i to za 1,64 posto. Najveći je pad zabilježila Opatija - 6,45 posto, a slijedi Crikvenica sa 2,4 posto. U drugom tromjesečju na području Zagreba najviše su rasle cijene obiteljskih kuća, za 8,33 posto, što je i očekivano s obzirom na pad u prvom kvartalu. Odmah nakon kuća, za 6,21 posto rasle su cijene velikih stanova, dok su jednosobni rasli 3,8 posto, a dvosobni 2,01 posto.
-
Nekretnine u Istri poskupljuju već 16 godina
Izvor: Glas Istre
| Datum: 27.6.2007.
CIJENE STANOVA I KUĆA NA POLUOTOKU OD 20 DO 30 POSTO VIŠE NEGO LANI
Nekretnine u Istri poskupljuju već 16 godina
U posljednje tri godine drastičan rast cijena • Jedna agentica nekretnina ne predviđa pojeftinjenje, ali ni poskupljenje nekretnina, jer smatra da je Hrvatska već sada po cijenama na razini Europske unije.
PULA - Suprotno nekim očekivanjima o stagnaciji, a potom i padu cijena manje kvalitetnih nekretnina, osobito stanova, u Istri je situacija oprečna – u odnosu na godinu ranije, stanovi i kuće poskupjeli su barem dvadeset posto, ako ne i više. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama u Hrvatskoj gospodarskoj komori, još je lani prognozirao da će 2007. biti godina stagnacije cijena nekretnina, nakon čega slijedi polarizacija, odnosno zadržavanje iste cijene ili poskupljenje kvalitetnih nekretnina te stagnacija ili pad cijena onih manje atraktivnih, a takvih je 60 posto.
# UZ MORE I DALJE NAJSKUPLJE
Ranilović je tada rekao i da će nekretnine uz more uvijek zadržati visoku cijenu, a ta cijena doista, prema riječima naših sugovornika trgovaca nekretninama, na zapadnoj obali Istre danas doseže tri, pa i više tisuća eura. Danira Maloča, vlasnica jedne porečke agencije, ističe da cijene nekretnina u posljednjih 16 godina, koliko se bavi ovim poslom, nisu nikad padale, nego uvijek rasle, a veliki skok doživjele su upravo u posljednje dvije, tri godine. Za razliku od drugih agencija, gdje se žale zbog pada prodaje uzrokovanog skokom cijena, Maloča ističe da u njenoj agenciji prodaja raste, što uvelike ovisi o klijentima. Naime, agencija naše sugovornice dosta poslova sklapa sa strancima koji, za razliku od hrvatskih državljana, često kupuju novoizgrađene kamene kuće s bazenom u unutrašnjosti Istre (Vižinada, Tinjan, Sveti Lovreč) koje stoje najmanje 300 tisuća eura. Riječ je o luksuznim, lijepo uređenim zdanjima s velikom okućnicom i pogledom na zelenilo. - Naši ljudi više kupuju jeftinije kuće bliže gradu gdje se, recimo, može naći dvojna kuća od 130 tisuća eura. Međutim, za razliku od stranaca, domaći ipak najviše kupuju stanove blizu infrastrukture, škola, vrtića, trgovina… Cijene stanova kreću se od 1.350 eura po kvadratu na manje atraktivnim lokacijama (10-15 kilometara od mora), pa do 3.000, 3.500 eura za novi kvadrat s pogledom na more na području Poreča, Vrsara ili Novigrada. Riječ je o traženim cijenama koje od kupoprodajnih odstupaju za oko pet posto. Međutim, na nekakvim »srednjim« lokacijama srednje kvalitetnih stanova kvadrat stoji oko dvije tisuće eura. Rovinj je pak standardno najskuplji grad u Istarskoj županiji, gdje kvadrat stana u starom gradu s pogledom na more »odavno« stoji od 3.500 do 5.000 eura, kaže Patrizia Darrer, također vlasnica jedne agencije nekretninama. Time se ovaj grad svrstao uz bok razvikanoj Opatiji i Dubrovniku. Čak i okolna zona (Rovinjsko Selo, Cuvi) stoji od 2.000 do 2.800 eura po kvadratu novog stana.
# PLAĆA SE - POZICIJA
Uglavnom, na potezu od Rovinja do Umaga nema stanova jeftinijih od 1.500 eura po kvadratu, a kupcima je, veli naša sugovornica, pozicija važnija od izgleda nekretnine. Za stanove je važno da budu uz more, dok kupci kuća ne postavljaju takav striktan uvjet. - Cijena novih stanova ovisi o poziciji: prvi red do mora stoji između tri i pet tisuća eura (na porečkoj rivi ili u novigradskoj marini). Četiri, pet ili šest kilometara od mora novi kvadrat stoji od 1.800 do dvije tisuće eura. Stare novogradnje zbog pozicije su također vrlo skupe, nema ih za manje od dvije tisuće eura. Ljudi za 60 kvadrata traže i po 180 tisuća, međutim, ta kvadratura »prolazi« za 150 tisuća eura. I kvadrat starog stana u središtu stoji između dvije i tri tisuće eura, ovisno o tome je li adaptiran. Kupoprodajne cijene ipak su nešto niže od zatraženih, pa se na primjer događa da se 210 tisuća eura zaokruži na 200 tisuća – kaže Darrer, koja potvrđuje rast cijena od 20 do 25 posto u odnosu na lani. Prodaja se u njenoj agenciji prepolovila, što naša sugovornica objašnjava visokim rastom cijena ne samo stanova i kuća, nego i zemljišta. Ipak, ne predviđa pojeftinjenje, ali ni poskupljenje nekretnina, jer drži da je Hrvatska već sada po cijenama nekretnina na razini Europske unije. Na zapadnoj obali više nema legalne novogradnje po 1.600 eura, izuzev onih zgrada kojima nedostaju određeni »papiri«. Međutim, tko će kupiti takav stan? Darrer ističe da su kuće traženije nego stanovi. Stare kamene kuće su uglavnom prodane, pa se grade nove kamene s bazenima u unutrašnjosti. Jedna takva površine od oko 150 kvadrata uz 500 do 600 kvadrata okućnice košta najmanje 270 tisuća eura. Osim stranaca, često ih kupuju i imućni Zagrepčani jer je »trend imati kuću u Istri«. - Cijene stanova i kuća za 20, a možda i 30 posto, ovisno o lokaciji, porasle su i u Puli, kaže prodavatelj nekretnina Siniša Vuković. Još uvijek su najtraženije lokacije na Verudi, Stoji, Sisplacu, a potom Vidikovcu, gdje se za kvadrat traži od 1.200 do 2.000 eura. Nekretnina za manje od tisuću eura u biti se više ne može kupiti. Najlošije se prodaju stare gradnje u centru velike kvadrature ili mansarde, u koje se, iako same ne koštaju puno, mora puno ulagati (krov). Vuković nije znao predvidjeti hoće li cijene i dalje rasti, no konstatirao je da se povećavaju svake godine. - Vratimo li se 15 godina unazad, stan od 70 kvadrata koštao je od 35 do 40 tisuća maraka, a danas je između 80 i 150 tisuća eura. Na području Labina i Rapca cijene su također 20, čak 25 posto više nego godinu ranije, i to ne samo stanova i kuća, nego i svih ostalih nekretnina izuzev poljoprivrednog zemljišta. Riko Činko iz labinske agencije za nekretnine ističe da je prodaja čak bolja nego lani, ali problem je što općine nisu donijele detaljne planove uređenja, zbog čega se ne može graditi. - Potražnja raste, ljudi su oprezni i izbirljivi jer se svašta prodaje, recimo, čovjek zna kupiti građevinsku parcelu, a kada zatraži građevinsku dozvolu, kažu mu da će se graditi nakon donošenja detaljnog urbanističkog plana – kaže Činko. U Rapcu nema apartmana s pogledom na more za manje od dvije tisuće eura po četvornom metru, dok kuće na Labinšćini »kreću« od tisuću eura. Od ponuđene cijene se neznatno odstupa, a Činko također predviđa daljnja poskupljenja jer je preostalo vrlo malo građevinskog područja, a potražnja je sve veća, pogotovo stranaca.
M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
* PULA JEFTINIJA OD ZAPADNE OBALE
Pula je, ako je suditi po oglasima u Butigi, ipak jeftinija od turistički atraktivne zapadne obale. Dok se lani nešto možda i moglo kupiti za »tisuću i nešto« eura, danas nema šanse pronaći bilo što za taj novac, kamoli nešto pristojno u čemu bi se moglo živjeti. Prodavatelji za stanove u Šijani, na Kaštanjeru, ali i centru traže približno jednako, od 1.300 do 1.500 eura, Sisplac (doduše prizemlje) stoji 1.800 eura, a pronašli smo i stanove u izgradnji u Šijani po 1.600 eura. Novi kvadrat na Gregovici košta 1.700 eura, koliko i adaptirana garsonijera u centru, dok 200 eura manje stoji kvadrat (pitamo se kakav) u Fažani »150 metara od mora«.
* KONAČNO ZAKON O AGENCIJAMA
U ljetno zasjedanje Sabora konačno bi, nakon gotovo deset godina nastojanja, trebao ući Zakon o posredovanju u prometu nekretninama koji će, prvi put, regulirati rad agencija za nekretnine i, kako se očekuje, zbog novih kriterija smanjiti njihov broj za gotovo 30 do 40 posto. Agenciju više neće biti moguće, primjerice, imati u vlastitom »dnevnom boravku«, agenti će morati imati položen stručni ispit i slično.(B. M. P.)
-
Vodič za gradnju
Izvor: Plan
| Datum: 27.6.2007.
Gradnja je prilično složen i kompleksan postupak u kojem se investitor susreće s velikim brojem zakona i propisa kojih se treba pridržavati da bi se određeni projekt uspješno realizirao i građevina stavila u uporabu.
Ukoliko investitor nije kvalitetno i pravodobno upoznat sa svim propisima i sudionicima u gradnji često dolazi do neočekivanih i neugodnih situacija koje otežavaju i produljuju gradnju, a samim tim i poskupljuju cjelokupni projekt. Stoga je prije samog početka gradnje potrebno ishoditi odgovarajuće dozvole, sve neophodne suglasnosti i u proces uključiti kvalitetne stručne ljude. Radi lakšeg snalaženja u samom procesu gradnje donosimo Vam kratak pregled najznačajnijih poglavlja radi lakšeg snalaženja u cijelom procesu gradnje.
# PRIJE POČETKA GRADNJE DOBRO JE ZNATI
Što je gradnja?
Pod pojmom gradnje podrazumijevamo sve faze u nastajanju građevine od njezina projektiranja, gradnje, nadzora preko održavanja, rekonstrukcija i njezinog uklanjanja.
Prilikom svake od navedenih faza potrebno je uvažavati određene zakonske regulative.
# SUDIONICI U GRADNJI
Tko su sudionici u gradnji?
Sudionici u gradnji su:
* investitor (pravna ili fizička osoba) * projektant (arhitekt ovlašten za projektiranje) * revident (ovlašteni inženjer ili arhitekt koji obavlja kontrolu projekata) * izvođač (osoba registrirana za obavljanje djelatnosti gradnje i izvođenja) * nadzorni inženjer (osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora gradnje, koji se provodi u ime investitora)
# PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Koji su vam projekti potrebni za građenje?
* idejni projekt (potreban je za ishođene lokacijske dozvole) * glavni projekt (potreban je za ishođenje građevne dozvole) * izvedbeni projekta (u njemu su detaljno razrađena sva tehnička rješenja)
# KAKO DO GRAĐEVNE DOZVOLE
Što je građevna dozvola?
Građevna dozvola je dokument (upravni akt-rješenje) na temelju kojeg se može započeti gradnja građevine. Njime se utvrđuje da je glavni odnosno idejni projekt izveden u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
Tko izdaje građevnu dozvolu?
Građevnu dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Tko podnosi zahtjev za građevnu dozvolu?
Zahtjev za građevnu dozvolu podnosi investitor.
Što investitor mora priložiti zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za obiteljsku kuću?
* Dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini (izvadak iz zemljišne knjige) * Glavni projekt u 4 primjerka s ovjerom ovlaštenog projektanta * Potvrdu o nostrifikaciji * Popis stranaka
Koje potvrde na glavni projekt pribavlja investitor, odnosno projektant za obiteljsku kuću?
Na glavni projekt za obiteljsku kuću investitor, odnosno projektant, ovisno o mjesnim prilikama pribavlja potvrdu o:
* Mogućnost priključenja na niskonaponsku mrežu (izdaje HEP) * Mogućnost priključenja na telekomunikacijsku mrežu (izdaje HT) * Mogućnost priključenja na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod i parovod; izdaje komunalno poduzeće) * Dozvolu nadležnog državnog tijela za zaštitu spomenika kulture ako se obiteljska kuća gradi u naselju ili dijelu naselja koje je zaštićeni spomenik kulture kao zaštićena urbanistička cjelina.
# POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVNE DOZVOLE
Što utvrđuje tijelo koje izdaje građevnu dozvolu i na koji način to ovjerava?
Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji da su ispunjeni uvjeti iz Zakona o gradnji. Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevne dozvole što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom tijela koje je tu dozvolu izdalo. S gradnjom nije moguće započeti prije ispunjenja svih navedenih uvjeta.
# UPORABNA DOZVOLA
Kada se smije početi koristiti izgrađena građevina?
Izgrađena građevina smije se početi koristiti, tj. staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu. Uporabna dozvola izdaje se nakon obavljanja tehničkog pregleda od strane državnog tijela koje je koje je izdalo građevnu dozvolu.
-
Komasacija ruši cijene stanova 20%
Izvor: Poslovni dnevnik
| Datum: 20.6.2007.
Sudionici komasacije dat će do 33% svojih parcela za javnu namjenu Iako je u novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji medijski naglasak stavljen na ukidanje građevinskih dozvola, on će s odredbama o urbanoj komasaciji donijeti potpuno novi način planiranja naselja. Urbana komasacija ili, pojednostavljeno rečeno, spajanje čestica i njihovo jednako vrjednovanje bez obzira na namjenu napokon bi trebala osigurati ravnomjernu izgrađenost prometnica, zelenila i objekata javne namjene nasuprot stanova i ostalih komercijalnih sadržaja. Odredbe o urbanoj komasaciji omogućit će izgradnju mnogo kvalitetnijih naselja i transformaciju postojećih, ali i stati i na kraj špekulantima zemljištem koji su kupnjom manje čestice i upornom inzistiranju na visokoj cijeni sprečavali provedbu projekata poput izgradnje vrtića, škola i prometnica. Očekuje se i da bi se komasacijom snizile izuzetno visoke cijene građevnog zemljišta, koja je primjerice u Zagrebu dostigla 260 eura po četvornom metru, što bi trebalo uzrokovati lakšu izgradnju i snižavanje cijena stanova. No ne treba očekivati da će se urbana komasacija provoditi lako i brzo, prvenstveno zbog dugotrajne procedure, neiskustva, određivanja tržišne cijene, ali i činjenice da će se otpor pojaviti zbog primoravanju vlasnika zemljišta da u njoj sudjeluju htjeli to ili ne. "Procjena je da bi cijena građevnog zemljišta trebala pasti 30 do 50 posto, a cijena kvadrata stana 20-ak posto. Odredbe o urbanoj komasaciji su najvredniji dio novog zakona, ali se samo nadam da će postojati i politička volja za njihovu provedbu", kaže Siniša Horvat iz agencije za prodaju nekretnina Posredništvo. Osnovni princip komasacije temelje se na solidarnosti, pa bila ona i prinudna. Ako na neuređenom zemljištu od 10 hektara imate pet hektara namijenjenih za zelenilo i pet za izgradnju, oni će vrijediti isto. Provedba komasacije je po novom zakonu od interesa za državu, a to znači i izvlaštenje vlasnika koji ne žele prodati zemljište za naknadu koja bi trebala biti tržišna.
Određeni dio zemljišta, maskimalno do 33 posto parcele jednog vlasnika, dodijelit će se bez naknade gradu ili županiji koja provodi komasaciju kako bi se na tom dijelu izgradile prometnice, vrtići, škole, upravni objekti, sve potrebno za život naselja. Vlasnici parcela unutar područja komasacije koje se određuje detaljnim planom uređenja mogu birati hoće li za svoje zemljište tražiti građevinske čestice ili isplatu naknade u novcu prema procjeni tržišine vrijednosti kvadrata zemljišta (koje će biti jednaka za cijeli obuhvat plana). Građevine koje je potrebno ukloniti kako bi se proveo plan uređenja bit će izvlaštene i za njih dodijeljena naknada. Konkretno, na nedavnom primjeru propalog plana uređenja Starog Trnja u Zagrebu, to znači da će građanima biti svejedno hoće li preko njihove parcele prolaziti cesta ili je dopuštena izgradnja višekatnice, što je bio i jedan razlog pobune građana. Svakomu će srazmjerno biti oduzeta manja površina potrebna za javnu namjenu, a zauzvrat će dobiti građevnu česticu na drugoj lokaciji unutar plana ili naknadu u novcu. Sudionici komasacije će sami odlučivati žele li uzeti građevnu česticu ili novac. Određeni gubitak kvadrata za javnu namjenu, privatnim vlasnicima će se kompezirati jer će se gradovi i općine obvezati izgradti sve potrebne javne sadržaje te činjenicom da će dobiti mnogo vrjednije građevinsko zemljište. Stručnjaci tvrde da komasaciju ni u kom slučaju ne treba poistovjećivati s konsifikacijom ili nacionalizacijom zemljišta jer se naknade isplaćuju ili se dobiva vrijedno građevno zemljište. Urbana komasacija ima višegodišnje provedbu u Europi kao osnovni princip planiranja i urbanizacije. Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu smatra da je komasacija potrebna jer je potrebno pojednostaviti gradnju, ali i zbog lakšeg i bržeg dobivanja građevnog zemljišta i za komercijalne objekte i komunalnu infrastrukturu. "Napravljen je iskorak u pravom smjeru, ali ostaje pitanje kako će funkcionirati u praksi. Nove odredbe bi trebale uzrokovati veću ponudu građevnog zemljišta, a samim time i smanjenje cijena građevnog zemljišta zbog kojih su visoke cijene stanova. Novi graditeljski zamah bi na kraju trebao sniziti i cijene stanova, ali još je prerano reći za koliko", zaključuje Karakaš.
Izvadci odredbi o komasaciji iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji 1. Dopušta se izvlaštenje, tj. prinuda sudionika 2. Područje određuje jedinica lokalne samouprave (JLS) detaljnim planom uređenja 3. Građevine i nasadi za koje treba ukloniti radi provedbe izvlašćuju se u korist JLS 4. Osnova je stanje u zemljišnim knjigama 5. Bez obzira na namjenu, kvadrat zemljišta isto vrijedi 6. Sudionik dobiva ili novu građevnu česticu ili naknadu u novcu po tržišnoj cijeni 7. Tržišna vrijednost je cijena koja se može postići na tržištu za komasirano područje ili susjedno te ovisi o ponudi i potražnji 8. Građevno zemljište za javnu namjenu dodjeljuju se JLS-u, ali nikom se ne uzima više od 33 posto parcele 9. Ostalo građevno zemljište se dodjeljuje sudionicima koji su podnijeli zahtjev, svakome makar po jedna građevna čestica, površinom približno onoj koju je imao, što bliže ili na istom mjestu, uzimaju se u obzir međusobni dogovori 10. Ne dodjeljuje se onima koji nakon umanjenja za javnu namjenu nemaju površinu najmanje građevne čestice propisane planom 11. Ako nema dovoljno građevnih čestica za sve, u prednosti oni koji su imali veću parcelu 12. Oni koje zemljište imaju u zajedničkom vlasništvu, tretiraju se kao jedan sudionik 13. Sudionik ili plaća ili dobiva naknadu za površine 14. Ona osoba koja ne plati razliku neće se upisati u zemljišne knjige, nego će umjesto nje biti JLS 15. Onome tko dobiva novac, ne isplaćuje se iznos za kvadraturu koja je izdvojena za JLS 16. Sve hipoteke i tereti na zemljištu koje je predmet komasacije prenijet će se na novu česticu, ako je svrha tereta na zemljištu osiguranje tražbine, JLS je dužan položiti odgovarajući iznos kod banke 17. Novo stanje u roku 30 dana mora biti u zemljišnim knjigama
-
New York Times: U Istri povoljne nekretnine, dobra kuhinja i odmor
Izvor: Jutarnji list
| Datum: 20.6.2007.
Ugledni američki dnevnik pohvalio hrvatsku turističku top-destinaciju
ZAGREB - Istra se u posljednjih mjesec dana pojavila tri puta kao destinacija novinara The New York Timesa koji su istražili mogućnost kupnje nekretnina, zanimljivosti lokalne kuhinje i odredišta turista koji vole biciklom obilaziti područja na kojima provode odmor.
Uspoređujući Istru s Toscanom, uz naznaku jeftinije, cijene nekretnina se detaljno prezentiraju američkim čitateljima pa se ističe da su cijene u Istri još uvijek dostupne stranim kupcima jer četvorni metar u unutrašnjosti Istre košta oko 1500 eura, a na istarskoj se obali cijene penju do 2300 eura.
Navodi se mišljenje voditelja jedne britanske kompanije koji kaže da je uspjeh Istre na tržištu nekretnina dijelom ostvaren zbog činjenice da je Istra prvo područje Hrvatske gdje su sletjele jeftinije aviokompanije. Tekst navodi da je Istra inspirirala Jamesa Joycea i Julesa Vernea, a turisti su je ponovno otkrili nakon što je završio hrvatski rat za neovisnost 1995. godine. (jl)
-
Preuredite kuhinju i zaradite
Izvor: Net.hr
| Datum: 4.6.2007.
Prodajete li kuću ili stan, fino sređena kuhinja pomoći će da dobijete bolju cijenu, pa se isplati uložiti u preuređenje. Usredotočite se na organizaciju prostora i osvjetljenje.
Kuhinja je središte svakog kućanstva. Potrebno ju je dobro ergonomski postaviti i pametno iskoristiti prostor za ostavu.
Uredite li je trendovski, sigurno će privući pozornost kupca. No, odradite li posao dobro kad su osnovne stvari u pitanju, poput planiranja prostora i osvjetljenja, svidjet će im se čak i ako nije sređena po najnovijem hiru dizajnera interijera.
Ne brinite ako vam kućni proračun ne dopušta nabavku vrhunske kuhinje - na raspolaganju vam je puno trikova uz pomoć kojih vaš kuhinjski prostor možete uglancati dovoljno da se istakne u odnosu na konkurenciju.
Usredotočite se na nabavku odgovarajućeg namještaja i potrošite malo više na nabavku kvalitetnih materijala za kuhinjske površine kako bi manje skupi dijelovi namještaja izgledali glamuroznije.
Preporuča se da u preuređenje kuhinje uložite oko pet posto ukupne vrijednosti stana ili kuće. No, kako se na kuhinju lako potroši više nego što je potrebno, pazite da ne pretjerate jer nećete moći lako vratiti uloženo.
-
Drveni, plastični i aluminijski prozori: sve prednosti i mane
Izvor: Jutarnji.hr
| Datum: 4.6.2007.
Stolarija više ne brtvi kako treba. Sada je najbolje vrijeme za promjenu, posebno ako imate klimatiziran stan, jer će inače na hlađenje otići puno više električne energije. Kakvu stolariju izabrati?
Posljednjih desetak godina u Hrvatskoj drvo je izgubilo primat u odnosu na PVC i aluminij. Ti se materijali sve više koriste i kod obnavljanja starih kamenih kuća, koliko god to bilo estetski neprihvatljivo.
Kod drugoga neizostavnog dijela prozora - stakla jedina promjena je planetarno proširena uporaba izolacijskog stakla, koje se bez problema uklapa u bilo kakav okvir. Radi se zapravo o dvije ili više staklenih ploča koje su na rubu međusobno povezane u razmaku od 6, 9, 12 i 16 milimetara.
Drvo je i dalje najekološkiji materijal i najbolji izolator, no PVC prozor danas je najčešći izbor za stan, a aluminijski za poslovne objekte. Kupci dubljeg džepa, ekološki osviješteni, spremni na redovito održavanje, i danas će odabrati drveni prozor.
Kod aluminijskih okvira, bolji je onaj s tzv. termičkim mostom, jer aluminij nije izolator i zimi dolazi do kondenzacije. Proizvođači stoga rade okna s više komora, s time da je jedna od polimera koji sprječava orošavanje stakla. Valja znati da u odnosu na hladni profil, termički most povećava cijenu aluminijskog prozora za 25 do 30 posto. Čvrstoća i trajnost su prednosti i aluminijskih roleta.
Najskuplja i najkvalitetnija (i estetski i po svojstvima) je stolarija od kombinacije drvo-aluminij: s vanjske strane aluminij otporan na kišu i sunce), a s unutarnje ekološko i oku ugodno drvo. Ipak, zbog visoke cijene, za njega se u pravilu odlučuju ljudi koji grade za sebe ili pak investitori u luksuzne građevine za tržište.
Cijene takve stolarije ovise o kvaliteti izolacije. Najskuplja i najkvalitetnija stolarija toga tipa je certificirani standard za pasivne kuće, npr. marka Internorm, koja se nalazi na prvoj pasivnoj kući sagrađenoj u Hrvatskoj. Prednosti su trajnost i činjenica da ne iziskuju održavanje, te mogućnost biranja boje.
Stručnjaci najviše vole drvo
PVC stolarija osvojila je hrvatsko tržište. Investitori koji rade za tržište je vole jer je najjeftinija, a odgovara i stanarima jer se lako održava. Međutim, iskusni i stručni građevinari PVC stolariji naći će više mana nego vrlina. Osjetljiva je na sunce i najlošije se drži u požaru jer pomaže njegovu brzom širenju i stvara strašan dim. U požaru je, kažu stručnjaci, drvena stolarija izdržljivija i od aluminijske.
Najveća je prednost drvene stolarije njezina ekološka vrijednost. Zapad izbacuje plastiku i potiče ugradnju drvene stolarije, koja je iznimno trajna ako je pravilno zaštićena. Najbolje je kad je proizvođač oboji prije ostakljivanja pa ne ostaju nepokrivena mjesta izložena suncu, vodi ili nametnicima.
Aluminijska je stolarija dobra za poslovne prostore, a kombinacija drvo-aluminij je najbolja, ali većini ipak preskupa.
Važne tehnikalije DRVO Taj prirodni materijal ima veliku sposobnost upijanja vlage, a time i mijenjanja dimenzije, što za prozor nikako nije dobro. Vlaga drvo jako oštećuje, iz čega slijedi da kvalitetan drveni prozor mora biti jako dobro impregriran, što ga čini skupim. S druge strane, impregnacija drvenih prozora ne može biti dugotrajna, što znači da drveni prozori traže često i zahtjevno održavanje.
Svjetlost razara površinski sloj drva, dovodi do promjene boje, pukotina, odlupljivanja prozirnih premaza i do erozije drva. Vlaga pak izaziva bubrenje i stezanje kao posljedice navlaživanja i isušivanja. Drvo treba zaštititi od bioloških štetnika, pogotovo gljivica, koje izazivaju trulež. Jednom godišnje treba pregledati premaz i, ako je potrebno, obnoviti ga.
ALUMINIJ Kao konstrukcijski materijal pogodan je za izradu velikih prozora i stijena, no kako metali dobro provode toplinu, ima loša izolacijska svojstva. Aluminij je izuzetno osjetljiv na prisutnost soli u zraku (efekt galvanskog članka) koja uzrokuje pojavu izbijanja soli na površini aluminija, što se štiti premazima. Mišljenja stručnjaka su da je aluminijska stolarija, posebno vrata, nezamjenjiva kod poslovnih i visokofrekventnih prostora gdje su prioritetnija mehanička svojstva od toplinskih.
PVC To je zahvalan materijal, neosjetljiv na vlagu. Međutim, zbog čvrstoće, tj. opterećenja koja može podnijeti, ograničen je u dimenzijama. Zato se takvi prozori dodatno ojačavaju metalom. PVC stolarija se može povremeno oprati običnim deterdžentom za pranje suđa. Okove je poželjno jedanput godišnje nakapati nekim strojnim uljem, a brtve bi zbog zaštite bilo dobro jedanput godišnje namazati parafinskim uljem (preporuka je to napraviti pred zimu). PVC-prozoru nije potrebno bojanje.
-
Kako pripremiti nekretninu za prodaju
Izvor: eurovila.hr
| Datum: 23.5.2007.
Omogućite kupcu ljubav na prvi pogled
Kada odlučite prodati nekretninu, pripremite se temeljito. Prva faza. Pripremite sve prethodne kupoprodajne ugovore (svih bivših vlasnika), vaš kupoprodajni ugovor, zemljišno knjižni izvadak, posjedovni list, građevinsku i uporabu dozvolu, tlocrt i slike nekretnine. Odredite okvirnu cijenu prodaje. Informirajte se o tome je li to zaista realna tržišna cijena.
Cijenu stana određuje i kat na kojem se stan nalazi. Stan na prvom i drugom katu uvijek postiže veću prodajnu cijenu nego stan u suterenu, prizemlju ili na trećem i četvrtom katu objekta bez lifta.
Lift u zgradi povećava vrijednost stana na višim katovima, pa u tom slučaju i stan na zadnjem katu, sa terasom i lijepim pogledom na grad postiže cijenu prvog i drugog kata u zgradi bez lifta.
Poslovni prostor kojem je namjena trgovina ima najveću vrijednost u prizemlju ili visokom prizemlju. Ostali prostori na višim katovima za trgovinu rijetko su traženi. Iznimka su opet viši katovi u trgovačkim centrima, ali i tu trgovine u prizemlju imaju najvišu vrijednost.
Uredski prostor postiže najveću cijenu ako se nalazi na prvom katu, nešto niža cijena je drugi kat i visoko prizemlje. Ured na trećem, četvrtom ili bilo kojem višem katu, može biti atraktivan samo u poslovnim zgradama s liftom u kojima se nalazi više uredskih prostora. Kada ste procijenili svoju nekretninu po gore navedenim kriterijima prelazimo na drugu fazu pripreme.
Druga faza je otklanjanje nedostataka. Kada prodavatelj odluči u bliskoj budućnosti prodati nekretninu, obično prestane ulagati. Pogrešno. Potpuno pogrešno. Nekretnina u kojoj živimo (ili radimo) i nekretnina koju smo odlučili prodati zaslužuju istu brigu i pažnju vlasnika. Kada se iz prostora iznese namještaj nedostaci "bodu" oči budućem vlasniku. Malo truda može pomoći da brže i lakše postignete bolju prodajnu cijenu nekretnine.
Primjer: Ako pripremate mladenku za svadbu, obavezna je lijepa svečana frizura, elegantna vjenčanica, poseban make up, nove cipele sa visokom petom, sretni osmijeh i najljepši veo. To dodatno zaljubljuje mladoženju u izabranicu srca njegova i ublažava mu bol zbog skupo plaćene svadbene večere. Drugih doživotnih ulaganja u tom trenutku nije ni svjestan. Mladoženja je taj dan presretan što svoju najdražu ljubav vidi u tako sjajnom izdanju. Siguran je da je dobro izabrao. Vjerujte da ne bi bio tako sretan da ljubljenoj prvi (bračni) dan, nakon prve (bračne) noći mora platiti nekoliko zubnih navlaka, operaciju oka, face lifting i dr. Uočavate razliku u donošenju odluke kada je u pitanju ljubav na prvi pogled i ljubav na drugi pogled, ali uočavate i sličnost kada u ključnom trenutku odlučujete koja je nekretnina ona "prava". Nekretnina za vas, koji niste baš neki kućni majstor, pa i za najsitnije popravke i izmjene trebate nekoliko skupih obrtnika, mora biti sređena. Priznali mi to ili ne, druga verzija mladenke baš nije u prednosti. Na stranu činjenica da i u prvom i drugom slučaju ostaju svakodnevni troškovi "zajedničkog života" ili kod nekretnine doživotni troškovi zvani "režije".
Primjer nam je bio potreban samo zato da bi slikovito prikazali razliku. Kad pripremate nekretninu za novi "brak", možete je lijepo urediti i pripremiti. Ne govorimo o kozmetičkom prikrivanju nedostataka, nego o saniranju istih. Kozmetičko prikrivanje služi prodavatelju da oženi kupca, a saniranje nedostataka omogućava da kupac kupi točno ono što plaća. Nekretninu bez nedostataka. Svježe oličeni zidovi uljepšati će prostor. Uređena stolarija sigurno pozitivno utjeće na kupca. Popravite slavinu koja curi, pričvrstite držač za ručnike, osposobite bravu ulaznih vrata, prebrusite i lakirajte parkete, promijenite odlijepljene pločice, osposobite zvono na vratima, kaslić za poštu i popravite garažna vrata,
Sitni "sklepani" detalji , vaših ruku djelo, po sistemu "sam svoj majstor" mogu odbiti kupca. Ako je npr. vaša punica pregradnim ormarima i zastorima od velike spavaonice napravila i sobu za sebe, tak da može boraviti stalno sa vama i čuvati "djecu" dok ste vi na poslu, to može biti rješenje za vas. Tak "zrihtani" dvosobni stan ne bute svejedno prodali pod trosobni, toga morate biti svjesni. Špagica koju je vaša najdraža punica montirala da se lakše podigne iz kade poslije kupanja ne djeluje baš "slatko" u očima kupca. Sklepana polica u špajzi, presvučena papirima također nije reprezentativna.
Ni najdeblji zastori na svijetu ne mogu prikriti nepromijenjeno napuknuto staklo. Treba li još nabrajati čime sve ljudi pregrađuju i uređuju svoj životni kutak, svoj dom. Vratite prostoru prvotni sjaj. Ušminkajte ga onako kako je bio ušminkan kad ste ga vi kupili. Kvadratni metar je preskup da bi ga netko platio u najružnijem izdanju. Za kupovinu tak "skockanog" prostora teško će se tko odlučiti. Novo je novo, a znate zašto, jer ima sve zube i sliči na našu prvu mladenku.
Nisu svi spremni prebaciti na vaš računčić 100 ili 200 tisuća eura i sljedećih mjesec dana prepustiti "odabranu nekretninu" srca svoga majstorima i živjeti i dalje kao podstanari. Dobro održavan dom san je svakog kupca. Vaš ulog prvenstveno opravdava visoku cijenu nekretnina u Hrvatskoj, a potom naravno i pomaže u konačnom "da". Nije vaša nekretnina jedina u ponudi u vašem gradu. Kupac obično u konačnici izabere od 29 pregledanih nekoliko "favorita", recimo 3 nekretnine. Ako su sve 3 na istom katu, na približno istoj poziciji, sličnih konačnih cijena, tada je podsvijest već donijela odluku o tome koja nekretnina je na pobjedničkom postolju, odnosno koja je prodana. Vaša neuređena nekretnina tada često ulazi u drugi izborni krug, ali je pred ciljem uvijek ili najčešče zadnja. Uložite 5000 eura u prostor koji prodajete i postići ćete realnu cijenu, a pritom ćete utjecati i na brzinu realizacije. Omogućite kupcu ljubav na prvi pogled.
Autor teksta: Mirjana Mikulić
-
Sve što agencija za nekretnine treba učiniti za Vas
Izvor: nekretnine-rijeka.com
| Datum: 23.5.2007.
Uvijek ste se pitali: - Zašto angažirati agenciju pri kupovini nekretnine? - Što nam to agencija pruža? - Koje su njezine obveze prema nama? - Zašto ne proći bez njih, i ne platiti proviziju? Ono što je poznato manje više svim osobama koje su sudjelovale ili sudjeluju u prometu nekretnina, a tiče se rada agencija za promet nekretnina, jest da agencije "spajaju" kupce i prodavatelje pri nekretninama koje se prodaju, da potom aktivno sudjeluju u pregovaranju oko cijene, uvjeta prodaje posjeda i vlasništva te dinamike isplate, kao i u vezi ostalih detalja poput isplate troškova stanovanja, uvjeta otkupa, prijenosa telefonske linije, i sl. No koje su obveze agencija glede pravnih usluga? Prva i osnovna obveza agencije jest provjera zemljišno-knjižnog stanja nekretnine na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora ili ugovora o pologu kapare. O svemu što nadležna osoba (pravnik agencije ili odvjetnik) sazna vezano uz zemljišno-knjižno stanje nekretnine mora biti izvješten kako kupac, tako i prodavatelj. Pravno stanje treba biti predočeno strankama. Ugovori, potvrde i ostali dokumenti koji se izrađuju moraju biti dani na prethodni uvid strankama, kojima treba pružiti dovoljno vremena da te dokumente pročitaju i postave pitanja. U slučaju da u tijeku primopredaje posjeda, kupovine ili vlasništva među strankama iskrsne neki spor, agencija valja u pregovore uložiti svo svoje iskustvo, kao i dodatne napore ne bi li se spor riješio na obostranu korist te pritom uvažavajući interese obiju stranaka.Treba iscrpiti sve opcije prije no što stranke budu upućene da spor riješe sudskim putem. Posebno ih valja upozoriti na dugotrajnost i skupoću sudskog postupka. U praksi se pokazalo da je kupovina nekretnine bez angažiranja agencije najskuplja kupovina, i to najčešće zbog nemogućnosti pravovremene provjere zemljišno-knjižnog stanja nekretnine. U svakom slučaju, agencija je dužna predati kupoprodajni ugovor na uknjižbu (gruntovnica Općinskog suda) te pravovremeno predati poreznu prijavu prometa nekretnine. U skladu s "Etičkim kodeksom posrednika u prometu nekretninama" agencije su "obvezne štititi interese stranaka u skladu s dobrim poslovnim običajima (čl. 7.)" te se "ne smiju koristiti nedostatnim informiranjem i nestručnošću stranke radi pribavljanja poslovne koristi te u namjeri postizanja cijene koja nije u skladu s tržišnim uvjetima (čl. 8.)." Osim toga "agencije su obvezne čuvati tajnost podataka koje stranke iznesu u povjerenju (čl. 9.)." Na kraju agencije su ipak te koje nam u velikoj većini i nađu željenu nekretninu htjeli mi to priznati ili ne.
Aleksandar Đorđević, dipl. iur.
-
Počinje trend gašenja agencija za nekretnine
Izvor: Poslovni dnevnik/T-Portal
| Datum: 23.5.2007.
Pad prometa zbog visokih cijena glavni je razlog zatvaranja agencija koje su se devedesetih masovno otvarale
I bez Zakona o posredovanju tržište posredovanja nekretnina počelo se 'čistiti' i prvi put se bilježi trend gašenja agencija za promet nekretninama. Razlozi su pad prometa zbog visoke cijene nekretnina, prvenstveno u Zagrebu, nestručnost i konkurencija. Iako nema točnih podataka o tome koliko u Hrvatskoj uopće ima agencija za prodaju nekretnina, pa je onda teško odrediti i broj onih koji su se zatvorile i otvorile, iz HGK su potvrdili smanjenje njihova broja, piše Poslovni dnevnik.
Lagana zarada
'Broj agencija je teško odrediti zbog veoma širokog registra djelatnosti i zato što mnoge od njih ne provode likvidaciju koja je ipak trošak. Agencije se stalno zatvaraju i otvaraju, ali po informacijama s terena prvi put se događa da ih se više zatvara nego otvara. Trend je vidljiv u cijeloj Hrvatskoj, a najjači je u Zagrebu. Ljudi ipak sve više traže profesionalnost i tim poslom se više ne može baviti bilo tko za razliku od situacije u 1994. ili 1998. godini kada su se agencije masovno otvarale iako su imale jednog ili dva zaposlena i telefon', kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za posredovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Pad prometa nekretninama zbog visokih cijena glavni je razlog za zatvaranje agencija koje su se masovno otvarale zbog lagane zarade. Kako govore nedavno predstavljeni podaci, razlika između traženih i dobivenih cijena po četvornom metru stana u Hrvatskoj je 260 eura (od traženih 1660 eura dobije se 1400 eura). Agent bi trebao biti taj koji će prodavatelju objasniti realnost tražene cijene umjesto da se prihvaća posredovanje za traženu cijenu, a onda se nekrentina prodaje po godinu ili više dana.
Kaotično stanje
Siniša Horvat iz agencije Posredništvo obrazlaže da je to jedan od triju glavnih razloga, koji uzrokuje gašenje agencija - otvorili su ih oni koji nemaju pravno obrazovanje nuženo potrebno za prodaju nekretnina, ni iskustvo ni hrabrost suprostavljanja kupcu i želju da im objasni da njihov stan na određenoj lokaciji jednostavno ne može vrijediti traženu cijenu. Agencije najviše gube na preprodaji polovnih stanova, a ne toliko na novogradnji, čiji investitori su se ipak nešto realnije postavili na tržištu.
'Drugi razlog je što su cijene nekretnina dosegle svoj strop i mora uslijediti njihov pad, a treći je što veliki investitori ili osnivaju svoje agencije ili traže velika i iskusna trgovačka društva. Sadašnje stanje je potpuno kaotično, agencije preuzimaju jedne od drugih oglase pa se dobiva osjećaj da je u Zagrebu na tržištu 10.000 nekretnina, a zapravo ih je samo dvije tisuće i slabo se prodaju po traženim cijenama', nastavlja Horvat.
'Povođenje za traženim cijenama kako bi se ostvarila veća provizija i umjetno napuhavanje ponude ne vodi nikamo osim u pad prometa i zatvaranje agencija. Ostat će samo one koje imaju jako financijsko zaleđe, profesionalni pristup i surađuju s investitorima od početka izgradnje do kraja prodaje nekretnine. To će dovesti do pročišćavanja tržišta jer dosad je vladala nelogičnost da su ljudi za bilo kakav kvar u kućanstvu zvali stručnu osobu, ali kada su to kućanstvo trebali prodati, birali su bilo koga', objašnjava Horvat.
Poslovni dnevnik/T-Portal ponedjeljak, 21.5.2007
-
SAVJETI ZA KUPNJU: Deset koraka do idealnog stana
Izvor: T-Portal
| Datum: 23.5.2007.
Kupovina stana često se pretvori u noćnu moru koja završava kupovinom mačka u vreći. Kako i vi ne biste išli 'grlom u jagode', navest ćemo vam deset najvažnijih stvari za odabir idealnog doma. Naravno, teško je očekivati da će se baš svih deset poklopiti, ali ako jedan od vama zanimljivih i po cijeni prihvatljivih stanova zadovolji većinu naših uvjeta, možete slobodno odriješiti kesu.
1) ČISTI VLASNIČKI ODNOSI
Prva stvar koju morate napraviti prilikom kupovine stana je da od prodavatelja zatražite vlasničke dokumente kao dokaz o čistim vlasničkim odnosima. Svaki vlasnik mora imati izvadak iz zemljišno knjižnog odjela koji sadrži vlasnički list iz kojeg su vidljivi identitet vlasnika i glavne karakteristike nekretnine te teretni list koji pokazuje da li je nekretnina opterećena hipotekom. Ne bi vam smjelo biti teško i samima provjeriti pravo stanje u gruntovnici, ali preporučujemo da tu operaciju povjerite odvjetniku kojemu je to rutinski posao.
Osim izvatka iz zemljišne knjige, dobro je zatražiti i vlasnikov ugovor o kupnji stana koji mora imati pečat porezne uprave te potvrde o plaćenim režijama.
2) STAROST NEKRETNINE
Stari ili novi stan, pitanje je sad? Iako su stariji stanovi nešto jeftiniji od novogradnje, u cijenu morate ukalkulirati i troškove za adaptacije, zamjenu instalacija i ostaloga uređenja. Starije zgrade često imaju uništenu fasadu, oštećeno stubište ili lift na izdisaju. Možda će vas vlasnik uvjeravati da se uskoro kreće u obnovu, ali pitanje je kad će i hoće li uopće do toga doći. Veći zahvati ovise o volji svih stanara. Pitajte upravitelja zgrade uplaćuju li svi stanari redovno mjesečnu pričuvu za održavanje i popravke.
Ipak, često se može naići na jeftin stari stan koji se nakon obnove može pretvoriti u vaš dom iz snova, a da konačna cijena još uvijek bude povoljnija od precijenjene novogradnje.
3) STANJE INSTALACIJA
Uselite se u stan, a nakon dva mjeseca u kupaonici nastane poplava, struje ima i nema, a iz cijevi za grijanje i radijatora, koji su više hladni nego topli, noću vas bude čudni zvukovi. Da biste izbjegli ovakve 'radosti', svakako se kod vlasnika raspitajte o stanju instalacija, a ne bi bilo ni zgorega dovesti vlastitog majstora, u kojeg imate povjerenje, da napravi brzu inventuru.
Dobro je znati da se svi manji kvarovi, tipa probušenih cijevi, mogu riješiti sredstvima iz zajedničke pričuve, a za veće zahvate morat ćete dovesti majstore u vlastitom aranžmanu.
4) TOPLINSKA I ZVUČNA IZOLACIJA
Loša stolarija – prozori i vrata, neispravni otvori za klimatizaciju, tanki unutarnji i slabo zaštićeni vanjski zidovi dovode do rasta troškova za grijanje, ali i do efekta 'sve čujete, a čuju i vas'. Bilo bi dobro, ako ste u mogućnosti, stan posjetiti u različita vremena tijekom dana, ali i u različite dane u tjednu kako biste ocijenili stupanj buke.
Što se tiče toplinske izolacije, možda će biti potrebni i veći zahvati. Neke zgrade građene 70-ih imaju 'tanke i gole' vanjske zidove ispod prozora koji se protežu cijelom dužinom prostorije. Takve zidove treba zamijeniti ili ih obložiti izolacijskim materijalom.
Ako kupujete novogradnju, kod izvođača radova se raspitajte o debljini i kvaliteti zidova te izolaciji.
5) ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ZGRADE
Želite li da vas budi sunce ili da ipak više svjetla i prozračnosti bude u dnevnom boravku? Provjerite prije kupnje gledaju li prozori stana na sjever ili istok kako se ne biste poslije žalili kako vaše cvijeće nikad nema sunca. Slično kao i kad se radi o buci, bilo bi mudro posjetiti stan u različito doba dana kako biste ga vidjeli pri različitom osvjetljenju.
Terase, balkoni i lođe važan su dio stana. Provjerite puca li pogled na prljavi zid susjedne zgrade ili na zelenilo parka.
6) ISKORISTIVOST STAMBENOG PROSTORA
Pri razgledavanju ne obraćajte pažnju samo na broj kvadrata, nego i na funkcionalnost - veličinu hodnika, oblik dnevnog boravka, mogućnost pregrađivanja ili rušenja postojećih zidova. Zatražite od vlasnika originalni tlocrt na kojem se vidi koji su zidovi nosivi, a ako treba, povedite sa sobom arhitekta ili statičara.
Kupujete li stan u novogradnji, raspitajte se kod investitora o rasporedu prostorija i mogućnosti da sami sudjelujete u osmišljavanju razmještaja soba, kupaonica i dr.
7) MIKROLOKACIJA
S kim si - takav si, kaže stara poslovica. Raspitajte se kod vlasnika o najbližim susjedima da vas tijekom tjedna ne bi noću iznenadili bučni tulumi susjede studentice iznad vas ili susjed pored vas koji nedjelju poslijepodne redovito provodi s bušilicom u ruci.
Prošećite po zgradi i oko nje, otkrijte najbliži dućan i kvartovski kafić. Provjerite gdje možete nedjeljom 'zahaklati' ili sjesti na klupicu u parku. Možda upravo ugodan okoliš i prijazni susjedi prevagnu pri odluci koji stan izabrati.
Također, ne zaboravite na parking. Ima li zgrada vlastito parkiralište ili ćete morati parkirati šest ulica dalje? Naravno, garaža i mogućnost parkiranja poskupljuju stambeni prostor.
8) MAKROLOKACIJA
Jedna od najvažnijih stavki prilikom formiranja cijena stanova je lokacija zgrade. Povezanost s ostalim dijelovima grada, blizina tramvajske ili autobusne stanice, udaljenost od centra, blizina škole, vrtića, liječnika, tržnice...
Morate dobro izvagati što želite. Život u centru donosi mnoge pogodnosti, ali i neugodnosti kao što su buka ili nedostatak parkinga. Opet, zgrada u periferiji obično znači udaljenost od kina i kazališta te 'čučanje' u koloni prilikom dolaska i odlaska na posao.
U slučaju da imate djecu, na važnosti dobivaju blizina vrtića i škole. Uglavnom, bit će veoma teško naći stan koji je idealno povezan i udaljen od navedenih ustanova. Razmišljajte na duge staze.
Bilo bi dobro da se kod gradskih institucija raspitate o planovima za kvart u kojem se nalazi stan. Možda je u planu proširivanje prometnica, gradnja trgovačkog centra ili sportske dvorane.
9) UTRŽIVOST
Ako kupujete stan kao privremeno rješenje, morate unaprijed razmišljati može li se jednostavno prodati stan na toj lokaciji. Isto tako, cijene stanova u starijim zgradama trenutačno su veoma blizu cijeni kvadrata u novogradnji. Procjene su da se takav odnos neće još dugo zadržati i da će cijena 'starih' pasti između 20 do 30 posto. Razmislite koliko vam se isplati ulagati u stan koji je samo privremeno rješenje, često je ugradnja klima uređaja ili jacuzzi kade u kupaonu bacanje novca u vjetar. Manjim zahvatima (krečenje, brušenje starih parketa, održavana stolarija) možete postići više.
10) SIGURNOST KVARTA
Što je siguran kvart? Mirna osvijetljena ulica u kojoj nikad nije bilo izgreda i blizina glavne policijske postaje? Da i ne. Danas ne možete reći da ste negdje sto posto sigurni od svega. No, ukoliko u zgradi imate dva kafića koja rade do duboko u noć, a gosti se raspjevaju i po kvartu, veća je mogućnost da ćete u večernjim sati s nelagodom ulaziti u stan.
-
Porez na nekretnine: Kada se plaća i koliko?
Izvor: Jutarnji list
| Datum: 15.5.2007.
Jutarnji list 11. svibnja 2007.
Porez na nekretnine: Kada se plaća i koliko?
Piše: Branka Stipić
Kako se obračunavaju porezi kod kupnje, prodaje i iznajmljivanja nekretnina?
Kada se i koliko poreza plaća kod kupnje, prodaje, gradnje ili nasljeđivanja nekretnina? Tko ga ne mora platiti? Kako se plaća porez kod zamjene nekretnina?
Sva se oslobođenja odnose samo na porez na promet nekretnina, koji iznosi pet posto, dok se na novosagrađene stanove, kad ih prodaju obveznici PDV-a, plaća 22 posto poreza, dakle PDV, i tu oslobođenja nema.
PDV se kod novih stanova i kuća plaća na vrijednost objekta, a na vrijednost zemljišta i iznos naknade za njegovo komunalno uređenje obračunava se porez na promet nekretnina od pet posto. Kada građanin prodaje stan na koji je platio PDV u trenutku kupnje, njegov će kupac platiti pet posto poreza na promet nekretnina jer se PDV obračunava samo jednom, kod kupnje novog stana. PDV se ne obračunava ni kad građanin, koji nije njegov obveznik, prodaje novosagrađenu nekretninu. Duga je lista oslobođenja od plaćanja, ali se odnosi samo na 5 posto poreza na promet nekretnina, a PDV plaćaju svi Na zemljište se ne plaća PDV ni kada je u vlasništvu obveznika tog poreza, dakle u svim se transakcijama obračunava porez od pet posto.
Kupci prve nekretnine, koji rješavaju svoj stambeni problem, ne plaćaju porez na promet nekretnina do određene veličine stana, što ovisi o broju članova domaćinstva. Za jednočlano domaćinstvo oslobođenje od poreza je do 50 četvornih metara, za dvočlano do 65, za tročlano do 80, za četveročlano do 90, a za peteročlano do 100 kvadrata. Na razliku se plaća porez.
Ako se tako kupljena nekretnina prodaje u roku od pet godina, gubi se pravo na oslobođenje pa se mora platiti porez na cijelu vrijednost nekretnine. Kod kupnje zemljišta za gradnju kuće kao prve nekretnine, oslobađa se od plaćanja poreza veličina zemljišta do 600 kvadrata, a na razliku se plaća porez.
Pri nasljeđivanju porez ne plaćaju bračni drug, potomci, preci te posvojenici umrlog ili darovatelja, no samo ako nekretninu stječu bez naknade. Prodaje li se nekretnina među takvim osobama, plaćaju porez kao i bilo koji drugi kupac. Porez također ne plaćaju braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja ako dobivaju nekretninu u kojoj su s vlasnikom živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme gradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, njegove smrti ili primitka dara.
Ne plaćaju ga ni bivši bračni drugovi kada uređuju imovinske odnose zbog rastave braka. No, to se ne odnosi na izvanbračne drugove jer Zakon o porezu na promet nekretnina ne poznaje taj pojam pa Porezna uprava u tom slučaju ne primjenjuje porezna oslobođenja propisana za bračne drugove.
Porez se ne plaća kod kupnje nekretnina na područjima posebne državne skrbi ako građanin tamo prijavljuje prebivalište ili će mu ta nekretnina služiti za obavljanje djelatnosti. No, ne smije ju prodati ili se odseliti u roku od deset godina jer u protivnom naknadno plaća porez.
* Podaci za tekst preuzeti su iz knjige ‘Vodič za razumijevanje nekretnina’ u izdanju Rifina
Stope poreza
* 5%: porez za sve vrste nekretnina
Određuje se na osnovi cijene iz ugovora i procjene nadleţne porezne uprave, plaća ga kupac
* 22%: porez kod kupnje novosagrađenih nekretnina
Odnosi se na vrijednost objekta, dok se zemljište oporezuje po stopi od 5%, plaća ga kupac
* 15% + prirez: porez na najam nekretnina
Od iznosa najamnine odbija se 30 posto paušalnih troškova, a na ostatak se plaća porez na dohodak
Tko plaća porez:
kupoprodaja - kupac
nasljeđivanje - nasljednik
darovanje - primatelj dara
zamjena - sudionici u zamjeni
dioba - sudionici u diobi
ugovor o doživotnom uzdržavanju - davatelj uzdržavanja
-
Gradnja ne pojeftinjuje, ali se znatno pojednostavljuje
Izvor: Glas Istre
| Datum: 15.5.2007.
Glas Istre Petak, 11. svibnja 2007
MINISTRICA PROSTORNOG UREĐENJA MARINA MATULOVIĆ-DROPULIĆ PREDSTAVILA NOVOSTI KOJE DONOSE IZMJENE ZAKONA O GRADNJI
Gradnja ne pojeftinjuje, ali se znatno pojednostavljuje Administrativni dio gradnje samo će se skratiti, jer i dalje ostaje obveza plaćanja komunalnih doprinosa, zaključak je ministrice. Urbana komasacija također je novost, a znači spajanje nekoliko nejednakih građevinskih čestica u jednu cjelinu
ZAGREB - Ukidanje lokacijske i građevinske dozvole za gradnju obiteljske kuće do 400 četvornih metara ili poljoprivrednog objekta do 600 kvadrata, ne znači da će administrativni dio gradnje pojeftiniti, već samo da će se skratiti, zaključak je s jučerašnje konferencije ministrice graditeljstva i zaštite okoliša Marine Matulović-Dropulić. I dalje, naime, ostaje obveza plaćanja komunalnih doprinosa jedinici lokalne samouprave, na temelju kojih se sada dobiva građevinska dozvola i koji čine najveću financijsku stavku u administrativnom dijelu gradnje. Međutim, procedura se za građane znatno skraćuje jer će morati imati samo »rješenje o uvjetima gradnje« koje uključuje idejni projekt, gruntovni izvadak i kopiju katastarskog plana, rekla je ministrica.
Bez uporabne dozvole Kuće do 400 i poljoprivredni objekti do 600 četvornih metara više neće morati ishoditi ni uporabnu dozvolu, već samo izvješće nadzornog organa da je kuća građena u skladu s glavnim projektom. Postojeći objekti izgrađeni do 20. lipnja 1991. ne trebaju uporabnu dozvolu niti bilo kakvo drugo uvjerenje – također je velika novost Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Objekti građeni između 20. lipnja 1991. i kraja 2003. mogu umjesto uporabne dobiti uvjerenje da su građeni u skladu s građevinskom dozvolom, dok svi objekti građeni od početka 2004. moraju ishoditi uporabnu dozvolu, osim kuća do 400 i poljoprivrednih objekata do 600 četvornih metara. Građanima koji su podnijeli zahtjev za izdavanje dozvola ministrica poručuje da mogu ponovno, umjesto dozvola, nakon stupanja zakona na snagu zatražiti samo rješenje o uvjetima gradnje ili ići s postojećom procedurom do kraja. Oni koji već imaju lokacijsku dozvolu neće morati tražiti i građevinsku, a bespravni će objekti moći biti legalizirani samo ako se nalaze u građevinskoj zoni prostornog plana.
Urbana komasacija Urbana komasacija također je novost, a znači spajanje nekoliko nejednakih građevinskih čestica u jednu cjelinu, a zatim njihovu podjelu na jednake dijelove, da bi se postigla »uređenost« parcela. Područja na kojima će se moći raditi komasacija odredit će se u prostornim planovima, a jedinice lokalne samouprave imat će pravo prvokupa za slučaj da im na tim područjima nedostaje komad zemljišta za određenu gradnju. I građani će imati pravo, ako im bude nedostajalo do 20 posto zemljišta da bi se ono moglo proglasiti građevinskim, taj dio dokupiti. Netočno je prenesena informacija o »ukidanju« generalnih urbanističkih planova gradova i općina, napomenula je ministrica te dodala da svi doneseni GUP-ovi ostaju na snazi idućih deset godina, no novi se više neće donositi. B. MRVOŠ PAVIĆ
|
|